Kakvi su efekti reformske agende

Vlasti u BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji prihvatile su obaveze koje se tiču širokih ekonomskih, socijalnih i drugih reformi sastavljenih u tzv. Reformskoj agendi za BiH 2015-2018, a koja je zvanično usvojena u vladama entiteta 2015. godine. Efekti Agende su nedovoljni, jer većina mjera nije ostvarena niti sprovedena, kažu u Centrima civilnih inicijativa.

Republika Srpska 19.02.2019 | 16:44 Glavne primjedbe u provođenju Reformske agende su nedostatak transparentnosti u provođenju reformi, izostanak javne rasprave, nedostatak objektivnosti u planiranju reformi, ali i nedostatak opredjeljenja za provođenje reformi. Iako je usvajanjem reformske agende građanima BiH trebalo omogućiti bolji život, to se nije desilo.

“Duh reformske agende je bio da se pojača socijalna klima. No, kroz njenu primjenu ispalo je da je uglavnom fokus bio na konsolidaciji budžeta i jačanju javnih finansija, dok su oblasti kao što je jačanje vladavine prava i socijalne politike stavljene na margine same agende”, kaže Ismar Hota, projekt menadžer CCI. 

Jedan od razloga loših rezultata je i konstatno izazivanje političkih kriza, ali i neodgovornost vlasti, što se odrazilo i na kvalitet provođenja mjera iz Reformske agende. Ipak, u ostvarivanju ciljeva iz Agende, Republika Srpska je, prema podacima CCI, ipak ostvarila bolji rezultat.

“Naglasio bih da je Republika Srpska imala najbolje rezultate, gdje je primjena agende iznosila 80 odsto, poređenja radi, ako pogledamo FBiH tamo je zbog učestalijih političkih kriza primjena bila manja, odnosno 48 odsto, dok je na nivou Savjeta ministara provedeno nekih 76 odsto”, ističe Hota.

Ekonomisti kažu da građani nisu upućeni ni u sadržaj Reformske agende, a još manje u njene rezultate. Potpisivanje agende godilo je ušima Evropske unije, a političari su nakon toga zaboravili koji je stvarni cilj reformske agende.

“Reformska agenda bila je netransparentna, niko nije znao šta ona znači i šta se time hoće, osim što je bilo popularno pričati o tome i mahati nekim papirima. Od sve te agende na kraju smo imali povećanje putarine, odnosno nameta na gorivo i mnogih drugih nameta i vjerujem da će se u tom pravcu nastaviti kako se ova zemlja zadužuje i kako se ekonomski sunovraćuje”, kaže ekonomista Svetlana Cenić.

Najvažniji cilj Reformske agende trebalo je da bude ubrzavanje ekonomskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, podizanje stope aktivnog i zaposlenog stanovništva i pravednija raspodjela socijalne pomoći. Umjesto toga, dobili smo plate koje ne mogu pokriti potrošačku korpu, odlazak stanovništva, ali i stalnu zaduženost vlada Srpske i Federacije BiH, koje će opet vraćati građani, bar oni koji ostanu u BiH.



BN TV