Francuska siječe "kosovski čvor"?

Da li predsjednik Francuske Emanuel Makron postaje glavni lider u EU, i da li iz "zauzetih ruku" njemačke kancelarke Angele Merkel preuzima štafetu za rješavanje kosovskog problema u ime Evropske unije?

Svijet 14.10.2018 | 16:02 Ovaj zaključak bi mogao da se nametne kao logičan u svjetlu nedavnog susreta Makrona sa potpredsjednikom Srbije Ivicom Dačićem, predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, ali i Albanije Edijem Ramom na samitu Frankofonije u Jerevanu, ali i najavljenog sastanka svetskih lidera u Parizu povodom obilježavanja 100 godina od završetka Velikog rata 11. novembra.

Naime, posle prijema Kosova u Međunarodnu organizaciju Frankofonije, predsjednik privremenih kosovskih institucija Hašim Tači izneo je tvrdnje da je dobio podršku francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Beograd i Priština što pre postignu obavezujući sporazum, sa "realnom mogućnošću korekcije granice".

Sličnu tezu objelodanio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslije posjete Parizu u julu ove godine, kada je dobio podršku u pronalaženju kompromisnog rješenja sa Albancima na Kosovu i izjavio da u svemu tome očekuje značajnu ulogu Francuske i EU.

Koliko je pozicija Merkelove oslabila, kako unutar same stranke, Njemačke pa i u EU, i da li će Makron od nje preuzeti palicu za rasplet kosovskog čvora?

Dragan Đukanović iz Centra za spoljnu politiku za Telegraf.rs kaže da stoji da Merkelova sprema svoje političke nasljednike da vrlo brzo, ako ne i krajem mandata, preuzmu vođenje stranke, ako ne i države.

"Istina je da joj popularnost slabi poslednjih par meseci, ali Hrišćanskosocijalna unija i Socijaldemokratska partija u ovom trenutku predstavljaju većinu unutar Nemačke, iako dolazi do jačanja desnih tendencija i Aletrantive za Nemačku (AFD). Nemačka je vodeća država EU, ona teži da ostvari partnerstvo sa Italijom i Francuskom, ali njen primat kao najrazvijene države unutar EU se nikako ne može dovesti u pitanje", smatra Đukanović i dodaje da je pitanje i Makronova politička sudbina nakon sljedećih izbora u Francuskoj.

Prema riječima Đukanovića, i Makron se suočava sa određenim problemima i izvesnim padom unutrašnje popularnosti.

"Ipak, veoma je značajno kada neki od evropskih lidera velikih zemalja pokaže spremnost da pomogne državama Zapadnog Balkana. Mislim da je taj sastanak koji je najavljen za 100 godina završetka Prvog svjetskog rata veoma važan, jer može na određeni način da doprinese ubrzanju nekih procesa na Balkanu i da dovede do toga da se odnosi ovde srede. Makron u tom smislu može da samo doprinese rešenju problema, jer se proces vodi iza, na nivou EU. U svakom slučaju bitna je inicijativa, koja je verovatno podržana i koordinirana unutar EU, pa i sa samom Merkelovom. Ona je apsolutno za to da se to pitanje reši što pre, ali je prerano pričati o razgraničenju i korekcijama granice jer treba sačekati još neku rundu razgovora", navodi on..

Karijerni diplomata Zoran Milivojević navodi da Makron ne preuzima ništa, već se radi o tome da je kancelarka Merkel očigledno u političkim poteškoćama, te da je Francuska sada vodeća zemlja EU i to iz dva razloga.

"Prvo, Francuska je stalna članica Saveta bezbednosti i jedina je nuklerana sila, dakle glavna vojna sila u EU pošto Velika Britanija izlazi iz Unije. Prema tome, Makron je u ulozi glavnog čoveka u EU, te Francuska igra vodeću ulogu i diktira politiku EU na spoljnom planu, a on sam kao mlad lider ima ambiciju da otadžbinu vrati na poziciju koju je imala za vreme npr. Šarla de Gola", objašnjava Milivojević i naglašava da se Merkelovoj sa druge strane politička snaga iscrpjela, što su pokazali i posljednji izbori nakon kojih je ušla u koaliciju sa demokratama.

Pokazalo se, kako dodaje diplomata, da njena stranka slabi na račun uspjeha i uzdizanja Alternative za Njemačku.

"Merkelova je politička zvezda na silaznoj liniji, koja ima poteškoća da održi primat i punu kontrolu u političkim kretanjima u samoj Nemačkoj, a današnji izbori u Bavarskoj su test za nju i sve one koji su nezadovoljni politikom prema migrantima. Uspon desnice je izražen, i činjenica je da su političke karte podeljene i da više ne diktira Merkelova, sad diktiraju i drugi", ističe Milivojević.

Međutim, sve ovo ne važi za KiM, jer, prema njemu, ovo pitanje nalazi se u rukama SAD i Rusije.

"Promena američke politike prema Srbiji i neuspeh EU u postizanju rezultata, dovela su do toga da ova dva ključna svetska faktora uzmu stvar u svoje ruke, pa tek onda dolaze drugi", zaključak je Milivojevića, koji je siguran da će i 11. novembra u Parizu biti prisutni Vučić i Tači, a možda i Donald Tramp, te da će se ta prilika iskoristiti za razgovor o Kosovu.

Baš kao i prilikom dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u Beograd u januaru sljedeće godine.

Izvor: Telegraf.rs