Koliko su pismeni stanovnici BiH?

Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra.  U Bosni i Hercegovini je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, po popisu iz 2013. godine, 2,82% od ukupnog broja stanovnika nepismeno. Lingvisti ove brojke uzimaju s rezervom. Tvrde da je sve više polupismenih, što je vidljivo u svim sferama javnog života, naročito na društvenim mrežama.

Bosna i Hercegovina 08.09.2018 | 20:49 Ljudi ne pišu više pisma, malo se 'druže' s olovkom, ne drži se do pravopisa, do korektnih formulacija, što je najvidljivije na društvenim mrežama.

''Tako možemo da vidimo da se skraćuje sve. Nema više riječi koja nije skraćena kada se dopisujete sa mlađim sugrađanima, čak počinju i da razgovaraju tako. NZM umjesto ne znam. Svakako se odričemo mnogo toga'', kaže Đorđe Marilović, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

''Jutros je moja prijateljica na društvenim mrežama objavila, a ona je takođe nastavnik srpskog jezika, šta je pročitala na jednoj zgradi - zapunjavamo vodovodni sistem vodom. Ne mogu reći punimo, i ono što možemo jednostavno da kažemo mi upropastimo. Da ne govorimo o uticaju tuđica, što je nastrašnije'', kaže Anka Todorović, nastavnik srpskog jezika.

U posrnulom društvu kao što je naše, nažalost, postala je svakodnevica i da javne ličnosti, naročito u političkim vodama, u želji da budu pametnije, prave neke svoje jezičke konstrukcije, često i nerazumljive običnom narodu.

''To je sveprisutno. To je u nedostatku suštinskog obrazovanja, da su ti ljudi čitali knjige, da su pročitali makar naše pisce, da su samo pročitali Petra Kočića koji je takođe bio političar ne bi trebali ništa više'', ističe Anka Todorović.

I napisi na javnim mjestima potvrđuju da je sve više polupismenih, koji ne mare šta će i kako napisati. Ali sve češće se odričemo i svog pisma - ćirilice.

''Pa pogledajmo napise na javnim mjestima, kao da se stidimo ćirilice. Ja mislim da svako ko se opire da piše ćirilicom da je nepismen''.

''I, podsjetiću, i ćirilica i srpski jezik, jedini su na ovim prostorima koji su zakonima bili zabranjivani, tako da svi oni koji kažu zašto bi se brinuli o tome, neka se raspitaju zašto je tada zabranjivana'', dodaje Đorđe Marilović.

I tu važnu ulogu treba da odigra prosvjeta. Pismenost i srpski jezik su nešto što se čuva i gradi.

''Studiranje nije samo radi diplome, već je važno i radi pismenosti. Onaj ko je išao na fakultet i ozbiljno studirao, trebalo bi da se vidi nakon studija da je postao pismeniji'', kaže Marilović.

Ovogodišnji Dan pismenosti obilježava se pod sloganom „Pismenost i razvoj vještina“ s ciljem da se obrazovanje stavi u službu smanjenja nezaposlenosti koja sada, po ocjeni svjetskih statističkih agencija, u BiH iznosi alarmantnih 40%.



BN TV