"Najbolje da se razgraničimo"

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da je vrijeme da Srbi izađu sa jasnim političkim, nacionalnim programom i zahtjevima, koji bi mogli da budu njihov cilj u ovom vijeku, za razliku od prethodnog, koji je, kaže, za nas bio katastrofalan vijek.

Republika Srpska 18.08.2018 | 14:20 "Međunarodne okolnosti su se promijenile", kaže Dodik u Intervjuu Tanjugu.

On napominje da ne misli na promjene američkog ili nekog drugog međunarodnog stava, mada se i tu, kako kaže, nešto mijenja, već na činjenici da, recimo, u proteklih 20 godina Dejtonski sporazum nije poštovan, da su umanjena prava Republike Srpske, da je položaj naših sunarodnika u okolnim zemljama težak i, konačno, da je Srbima sada već dosta svih poniženja.

"Vrijeme krajem devedesetih godina i loš period srpskog naroda je prošlo. Moramo da se izdignemo iznad toga i da kažemo: 'Da, ovdje smo stali, dovde smo došli, šta je to što želimo da uradimo da nama bude bolje?'", uvjeren je predsjednik Srpske i dodaje:

"A ne ovako pocijepani na srpski nacionalni i državni korpus, zaokupljen stalno nekim rješenjima, da li Kosovo, da li Republika Srpska, da li vamo, da li tamo, bez jasnoga putokaza kud idemo...".

Ali, ističe Dodik, prvo - razgraničenje.

„Zašto razgraničenje? Zato što svi narodi oko Srba, a Srbi su im donosilac slobode kroz istoriju, pokušavaju da svoju nacionalnu i državnu gradnju isključivo obavljaju na antisrpskoj politici. Od Hrvatske do, evo, Bošnjaka ovde u Bosni, do Albanaca na Kosovu, pa i Crnogoraca u CG, pa i Makedonaca, koji osporavaju pravo našoj crkvi tamo da egzistira, i mnogo čega drugog", objašnjava on

A, ako je već tako, kaže, onda je najbolje da se razgraničimo.

„To ne znači da ćemo mi napraviti bodljikave žice na našim ogradama. Ne, mi samo hoćemo da afirmišemo naše interese. Znači, Republika Srpska, Srbija, četiri opštine Kosova, reintegracija srpske politike i nacionalnih interesa u CG", tumači Dodik pojam razgraničenja kako ga on vidi.

Predsjednik Srpske kaže da zato podržava ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali dodaje da se on istovremeno zalaže i za razgraničenje u Bosni i Hercegovini.

"Republika Srpska treba da nastavi da se bori za svoj pun državni kapacitet. Ja vjerujem u tu ideju, bez obzira na neke koji bi se, možda, sada podsmješljivo nasmijali tome. Ja vjerujem, jer nekako osjećam taj puls naroda ovdje, koji naprosto nije prestao da vjeruje u tu mogućnost i da ono što nas je kao nevrijeme snašlo, kao to nevrijeme treba da prođe i da će doći vrijeme da mi možemo da se pozicioniramo", kaže Dodik.

Činjenicu da je ideja o razgraničenju, koju je, kao lični stav, iznio predsjednik Vučić, u Srbiji naišla na žestok otpor opozicije, Dodik objašnjava konstatacijom da je jedna od boljki srpskog naroda u cjelini da urušava svaki svoj autoritet. Institucionalni i lični.

„Nema moćne nacije u svijetu bez jakog lidera. A Srbi kao da uporno sve ovo vrijeme pokušavaju da sve svoje lidere, ili one kojima je data prilika da budu lideri, nekako osporavaju ili sami uništavaju. Ðinđić je postao veliki državnik tek kad je sahranjen, a prije toga šta nismo mogli da čujemo o njemu", primjećuje predsjednik Srpske.

On dodaje da je jedan dio koncepta međunarodne zajednice da vlada dugoročno ovim prostorom to da urušava lidere i institucije.

„Čim se vi dignete sa snagom u svom narodu, više od onog što stranci misle da je dozvoljeno, oni će krenuti da vas urušavaju. I da time urušavaju institucije. Prema tome, ta priča je potrebna i mi se moramo okupiti oko tog nekog autoriteta. Često ste mislili da je to u okviru SPC, ali vidimo da neki osporavaju i patrijarha. Osporavaju sve što dolazi kao istinski proces traženja i pozicioniranja nacije i naroda", navodi Dodik.

On se, u tom kontekstu i uz konstataciju da gaji veliko poštovanje prema Crkvi kao "ključnom elementu srpskog identiteta", osvrnuo na, po njemu veoma ozbiljan, napad na Aleksandra Vučića, koji je, zbog ideje predsjednika Srbije o razgraničenju sa Albancima, upućen iz Dečana.

„Nemam namjeru da držim nikom predavanja, i naravno da imam i saosjećanje i empatiju, kako god bi to trebalo da se nazove, prema našim ljudima koji ostaju ili su negdje daleko izvan granica Srbije. Ali, da sada jedna patetična priča o četiri monahinje treba da bude isključivi faktor srpske nacionalne državne politike, to govori da je Srbija demokratsko društvo, u kome je sloboda mišljenja daleko više izražena nego što mnogi žele da priznaju samoj Srbiji", kaže Dodik.

Srbija će, uvjeren je, uspjeti da zaštiti svoje interese ukoliko se Vučić održi kao državnik, a ne samo kao političar, a državnik, ističe, "mora da donosi odluke koje će se možda u tom trenutku proglasiti neshvatljivim ili nekako drugačije, ali koje će biti donijete isključivo u korist srpkog državnog i nacionalnog interesa".

Na pitanje kako vidi stav kancelarke Angele Merkel da nema promjene granica na Balkanu i da li se on odnosio na Republiku Srpsku ili na Kosovo, ili na oboje, Dodik kaže, da prvo valja rjeći da je Njemačka "šampion u mijenjanju granica" i da je upravo ona "detonirala promjenu granica u bivšoj Jugoslaviji",

"Njemačka tog vremena pod Genšerom je upravo bila ključni faktor da se otpočne rat i da se ratuje u bivšoj Jugoslaviji, zato što je kroz svoj evropski projekat, kako su oni to zvali, zahtijevala da se priznaju Slovenija i Hrvatska kao nezavisne države, o čemu nije bilo nikakvih unutrašnjih dogovora, i kad su to učinili rat je mogao da počne, naravno".

Tako je, kaže Dodik, iskreiran jedan sterotip koji Njemačka želi da konzervira:

„Oni smatraju da je pitanje, recimo Kosova, završeno i da Kosovo ima svoje granice. To što ima neke unutrašnje sa sjeverom i četiri opštine, to računaju da će se nekako riješiti, da li blic krigom ili nekim dogovorom, ali, uglavnom jednog dana će se to, po njihovoj pretpostavci, riješiti".

Međutim, predsjednik Srpske skreće pažnju na činjenicu da i BiH ima svoje unutrašnje granice.

„Te granice su jasno povučene, katastraski jasno locirane. Te granice se sada zovu entitetske, ali nema razloga da one sutra ne budu neke druge. Samo naivni mogu misliti da je problem Bosne završen, time što se on hermetički ili hipotetički drži kao takav".

Na pitanje kako gleda na spekulacije da će se pitanje Kosova i Metohije riješavati na nekoj međunarodnoj konferenciji, Dejtonu dva, Dodik nema dilemu:

“Ne treba Srbima Dejton, to je glupost. Vidim da pretendujete na to da to treba da riješi diplomatija. Diplomatija će dati pečat, a rešenje moramo mi ovde da ostvarimo. Dakle, ukoliko mi budemo imali jedinstven nacionalni konsenzus, da stav svih organa Srbije bude jedinstven šta se želi po tom pitanju, onda je to sasvim jedna druga stvar“.

Dodik zaključuje da ne treba oklijevati, jer „sve ima neko svoje vrijeme“.



(Tanjug)