U BiH živi 12.000 modernih robova

BiH se, prema izvještaju koji je objavila Organizacija za zaštitu ljudskih prava "Walk Free", na listi od ukupno 167 zemalja nalazi na 98. mjestu Globalnog indeksa ropstva, a prema mišljenju stručnjaka, kada je BiH u pitanju, ta slika je čak i mnogo gora nego što ove analize pokazuju.

Bosna i Hercegovina 21.07.2018 | 09:12 "Procijenjeni broj ljudi koji se u BiH nalaze u modernom ropstvu je oko 12.000 (3,42 odsto), dok je sklonost ka modernom ropstvu čak oko 46,6 odsto", podaci su iz Globalnog indeksa ropstva.

Parametri koji su uzimani u obzir prilikom izrade ovog izvještaja su brojni, a neki od njih su broj ljudi koji su u prisilnom neplaćenom radu, prisiljavanje ljudi na rat i mnogi drugi.

Na prvom mjestu ove liste je Sjeverna Koreja, dok je u stopu prati afrička država Eritreja.

"Sve ove zemlje obilježene su sukobima, nedostatkom vladavine prava i fizičkom nesigurnošću", stoji u ovom izvještaju.

Kada su u pitanju zemlje iz regiona, Hrvatska se sa 5,99 odsto populacije u modernom ropstvu nalazi na 54. mjestu ove liste, Srbija na 101, dok je Slovenija na 127. mjestu.

"U BiH su, osim nacionalnih i političkih klasa, svi ostali njeni građani u ropstvu i to ne modernom nego klasičnom, zarobljeni od svoje države. Mislim da je stanje mnogo gore nego što ove analize pokazuju i ako smo i u čemu u samom svjetskom vrhu, onda smo u modernom ropstvu", istakao je za "Nezavisne" Slavo Kukić, profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru.

Upozorio je da rad pod prisilom i neplaćeni rad nisu jedini segmenti modernog ropstva te da postoje forme ropstva u BiH u kojima su akteri individue.

"Mislim da je najdominantnija forma u kojoj je u statusu modernog robovlasnika država i to ne u klasičnom smislu riječi, nego različite vrste šerifa. Dio te šerifske mreže su i njihovi tajkuni, koji imaju političku i državnu zaštitu i ne prezaju od najgorih vrsta eksploatacije", smatra Kukić.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, rekao je da se u BiH, EU, pa čak i svijetu, modernim ropstvom vrlo malo bavi.

"Razlog tome je što su žrtve oni koji su najčešće neobrazovani u nekim zabačenim područjima, ljudi koji se ne usuđuju ni od koga da traže pomoć jer su na neki način, a najčešće finansijski zavisni od zlostavljača", ocjenjuje Todorović za "Nezavisne".

Navodi da prema međunarodnim istraživanjima u svijetu postoji oko 50 miliona ljudi u različitim oblicima modernog ropstva.

"Mislim da u BiH ima mnogo više robova nego što ova analiza pokazuje, jer mi koji radimo na terenu i s ljudskim pravima najbolje vidimo da se radi o velikom broju ljudi", ističe Todorović i dodaje da je u BiH ovakvo stanje polulegalno.

Ljudi koji rade na građevini, pojašnjava Todorović, sezonski radnici, poljoprivredni radnici, su uglavnom žrtve prisilnog, neplaćenog rada i modernog ropstva, koji rade bez radnog staža, godišnjeg odmora i gotovo bez ikakvih prava.

"Za ovakvu situaciju nije kriva samo BiH nego i evropske institucije, jer se sve ovo odvija pred očima Evrope, a čak i u zemljama EU ima slučajeva modernog ropstva", kaže Todorović te dodaje da će biti potrebne decenije da se ovakvo stanje promijeni.

Prema pomenutom izvještaju i procjeni organizacije "Walk Free" i Međunarodne organizacije rada, od 2016. godine više od 40 miliona ljudi živi u ropstvu.

Od tog broja se u Indiji nalazi preko 18 miliona robova u populaciji od 1,3 milijarde ljudi, ali je ipak najveći procenat ljudi koji su u robovlasničkom odnosu u Sjevernoj Koreji.

U Sjevernoj Koreji jedna od deset osoba živi u nekom obliku modernog ropstva.

Izvor: Nezavisne