Matične ćelije: Lijek ili samo nada

Da li su očekivanja od nove vrste terapije, uglavnom još u eksperimentalnoj fazi, možda, prevelika.

Zdravlje 12.06.2018 | 10:16
Matične ćelije: Lijek ili samo nada
MATIČNE ćelije su, i posle dugog eksperimentisanja sa njima, još i velika nada, i velika nepoznanica. U laboratorijskim uslovima, one mogu da budu lek, ali i da se od njih napravi novi organ. Međutim, u realnim uslovima, kod terapije nekih teških bolesti, najveći problem je predvideti kako će se matična ćelija ponašati kad se ubaci u telo pacijenta, pa su mnogi napori naučnika dosad bili bez uspeha.


I oko banaka matičnih ćelija, onih koje se uzimaju na rođenju, iz krvi pupčanika, i pohranjuju u stranim bankama, po ceni od oko 1.800 evra za 20 godina čuvanja, "pletu" se mnoge kontroverze. Ovim stranim, privatnim bankama dosad je povereno više od 20.000 uzoraka iz Srbije. Sa realnom nadom da će one biti lek budućnosti, ili pod "plaštom" nerealnih obećanja?

Zvanična medicina je još daleko od toga da matičnim ćelijama može da leči gotovo sve:od Alchajmerove do Parkinsonove bolesti, pa i steriliteta, iako specijalizovane banke matične ćelije predstavljaju kao "čarobni lek".

Šansa da matične ćelije iz privatnih banaka zaista budu upotrebljene i delotvorne je jedan prema 2.500, tvrde stručnjaci. Zato su naklonjeniji javnim bankama, gde se ćelije čuvaju besplatno, a koriste za najpodesnijeg primaoca. Takva, prva javna banka u Srbiji je još u izgradnji.

Zasad se matičnim ćelijama jedino uspešno leče bolesti krvi, a dijabetes, cerebralna paraliza, Parkinsonova bolest i neke druge bolesti još čekaju dalja ispitivanja.

Na internacionalnom stručnom skupu "Matične ćelije - budućnost", koji je prošlog vikenda u Beogradu organizovalo Udruženje estetskih plastičnih hirurga Srbije, stručnjaci iz različitih oblasti sumirali su dosadašnje rezultate eksperimentisanja i primene matičnih ćelija u praksi.



ZAMRZAVANjE MENjA ĆELIJE

* Prof. dr Danilo Vojvodić, imunolog VMA

U svežem obliku" matične ćelije se najčešće koriste za podmlađivanje kože i oporavak zglobova, ali profesor dr Danilo Vojvodić, imunolog Vojnomedicinske akademije, tvrdi da banke matičnih ćelija, iako se manipulacijom menjaju svojstva ovih ćelija, ipak, nisu nepotrebne:

- One su u medicini neophodan korak kako bismo saznali što više o različitim matičnim ćelijama, najboljim uslovima njihovog čuvanja i modifikacije, o mogućim načinima primene i možda, najvažnije, o razlozima i mehanizmima neuspeha posle terapije matičnim ćelijama. To je način da se i u ovu oblast uvedu strogi standardi svih procedura, koji bi omogućili kontrolisanu masovnu primenu, a ne monopolizam pojedinih farmaceutskih kompanija.




* Koja je razlika u terapiji svežim i zamrznutim matičnim ćelijama?

- Zamrzavanje donekle oštećuje ćelije ili menja njihova svojstva. To ne znači da su zamrznute ćelije izgubile terapijski potencijal, ali nemaju u potpunosti ista svojstva kao pre zmrzavanja.

* Šta se zasad zna o potencijalu matičnih ćelija?

- Iako svako naše tkivo poseduje sistem lokalnih matičnih ćelija, pokazalo se da mikrookolina kostne srži sadrži veliki broj različitih matičnih ćelija, sa biološkim potencijalom koji najbolje podržava obnovu i rast praktično svih tkiva. Zbog pristupačnosti i veličine kosti, najčešće se za uzorak kostne srži koristi bedrena kost. Sa razvojem tehnologije igli za punkciju i specifičnih kanila, sve se više koristi masivnija kost potkolenice, kao alternativni izvor.

* Kolike su terapijske mogućnosti matičnih ćelija iz pupčanika?

- Matične ćelije su još predmet eksperimentalnih terapija. Ispituje se njihovo dejstvo u lečenju povreda koštano-zglobnog sistema i drugih organa, hronične degenerativne bolesti, hronične bolesti srca, hronične opstruktivne bolesti pluća, u akutnoj ishemijskoj bolesti srca, moždanog udara...

* Kakva je razlika između primene sopstvenih i tuđih ćelija?

- Kada se u terapiji koriste sopstvene ćelije, genske razlike nemaju značaja. Međutim, kada se pacijent tretira preparatom "matičnih ćelija" druge osobe, genetske razlike mogu da predstavljaju ključ uspeha ili neuspeha.

* Ni terapija zglobova nije uvek uspešna?

- Ako stavimo na stranu komercijalizaciju procedure, odnosno nerealna obećanja i očekivanja, terapeuta i pacijenta, dva su moguća razloga neuspeha: nedovoljno podataka o pravom stanju povrede ili oboljenja, i nestandardizovana procedura tretmana matičnim ćelijama. Dakle, nisu sve povrede koštano-zglobnog sistema pogodne za ovakvu vrstu terapije. Promene koje su hronične, koje suviše dugo traju, praćene velikim stepenom upale, kao i masivne povrede svih struktura zgloba ne mogu se sanirati isključivo jednom vrstom tretmana, pa ni upotrebom matičnih ćelija. Slično je i u primeru estetskih tretmana.



* Osim kostne srži i pupčanika, koji su još izvori matičnih ćelija?

- One se nalaze u svim tkivima u organizmu, ali osim pomenuta dva izvora uzimaju se najčešće iz masnog tkiva. Matične ćelije mogu da se uzmu i od dece i od odraslih u svim fazama života, a uspeh njihove primene zavisi od mnogih faktora.

ZA LEPOTU MASNO TKIVO SA STOMAKA

* Dr Violeta Skorobać Ašanin, predsednica Udruženja estetskih plastičnih hirurga Srbije

Iako se matične ćelije za podmlađivanje mogu uzeti iz masnoća sa bilo kog dela tela, praksa je pokazala da su najkvalitetnije one u masnom tkivu stomaka i unutrašnjosti butina.

- Masno tkivo sa matičnim ćelijama uzima se pomoću specijalnih tupih igli - kanila i specijalnih špriceva sa niskim vakuumom - kaže dr Violeta Skorobać Ašanin. - Zatim se dobijeni uzorak mehanički obrađuje centrifugiranjem ili raznim tehnikama filtracija. Treća faza procesa je ubrizgavanja u više slojeva mekog tkiva u zavisnosti da li želimo da rekonstruišemo meko-tkivni defekt nastao traumom ili rođenjem ili, pak, da ih koristimo u svrhu podmlađivanja.

Dr Skorobać Ašanin objašnjava da dobijene matične ćelije iz masnog tkiva potenciraju transplantirane masti da popunjavaju konturne deformitete na licu i telu ili, pak, popravljaju kvalitet kože ili ožiljaka, ali i poboljšavaju lokalnu cirkulaciju. Posle intervencije ostaju blagi otoci i modrice koji spontano prolaze. Krajnji rezultat podmlađivanja najbolje se vidi za tri do šest meseci, a njegova trajnost je zasada dugoročna.



NEMA GRANICA U PODMLAĐIVANjU

* Prof. dr Luiz Toledo, estetski hirurg iz ujedinjenih arapskih emirata

Profesor Luiz Toledo iz Dubaija tvrdi da matične ćelije danas imaju glavnu ulogu u podmlađivanju, jer za njih nema granica kao što je to slučaj sa primenom botoksa i hijaluronskih filera:

- Pomoću matičnih ćelija dobijenih iz masnog tkiva moguće je da se podmlade svi delovi tela - kaže profesor Toledo. - Dakle, one su omogućile da se regeneriše i izgled ruku, vrata i dekoltea, što nije moguće ni hirurški, niti pomoću preparata.

Regeneracija kože pomoću matičnih ćelija, kako objašnjava profesor Toledo, ima bolji estetski efekat.

Naš sagovornik kaže da u radu koristi sveže matične ćelije samog pacijenta koje su u okviru jedne intervencije uzete pa zatim ponovo ubrizgane u tkivo, ali da radi i sa zamrznutim matičnim ćelijama.

- Osim mehanički, matične ćelije kod nas mogu da se obrađuju i enzimskim putem - kaže profesor Toledo. - To praktično znači da mladi ljudi mogu da pohranjuju svoje vlastite ćelije, koje su u mladosti mnogo potentnije, i da ih u kasnijim godinama koriste u regenerativne svrhe.

REKONSTRUKCIJA DOJKE BEZ REZA

* Prof. dr Dana Jianu, specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije iz Bukurešta

Za skoro deceniju i po rada, profesorka Dana Jianu uradila je rekonstrukcije dojke matičnim ćelijama kod više od 50 pacijentkinja kojima je dojka bila uklonjena zbog kancera.

- Matične ćelije iz masnog tkiva imaju značajno mesto i u rekonstrukciji tkiva, ne samo u podmlađivanju - kaže dr Jianu. - Danas je moguće da se, zahvaljujući matičnim ćelijama, dojka rekonstruiše bez ijednog reza. Taj proces izgleda tako što najpre uzimamo masti iz abdomena ili drugih delova tela i onda ih transplantiramo u amputiranu regiju dojke. Naravno, pre toga radimo pripremu te zone, tako što postavljamo specijalni ekspander sistem koji vakuumom uvećava tkivo, poboljšava cirkulaciju zone u koju treba da dodamo mast, jer u njoj ima malo tkiva. Specijalno vakuum pomagalo "brava" se nosi mesec i po pre ubrizgavanja ćelija. Čitav ovaj proces dovodi do oblikovanja novoformirane dojke koja je vrlo slična drugoj, a kod pacijentkinja koje imaju veće grudi ovaj proces se kombinuje sa ugradnjom implanta.

OBNAVLjANjE HRSKAVICE ZGLOBA

* Dr Džihan Abazović, specijalista urgentne i regenerativne medicine u Beogradu

Terapiju povreda koštano-mišićnog sistema i degenerativnih promena na zglobovima matičnim ćelijama dr Džihan Abazović primenjuje devet godina. Tako je lečeno oko 400 pacijenata. Najčešći su problemi sa kolenom, kukom, skočnim zglobom i nešto ređe ramenom.

- Za terapiju zglobova matične ćelije se najčešće uzimaju iz kostne srži, jer su biološki potentnije - kaže dr Džihan Abazović. - One mnogo brže stimulišu hrskavicu da se obnovi.

Da bi se zglobovi lečili matičnim ćelijama neophodna je saradnja sa ortopedima, kao i čitav niz analiza da bi se videlo da li će i u kolikoj meri terapija da bude uspešna.

Matične ćelije u lečenju povreda i degenerativnih promena na zglobovima stimulišu okolno tkivo zgloba da se regeneriše. Uzimanje kao i primena matičnih ćelija radi se kako u lokalnoj, tako i opštoj anasteziji. Postignuti rezultat je trajan.
 
Novosti
foto:internet
 

Komentari / 0

Ostavite komentar