Cijene rastu, a gramaža manja

Dok s jedne strane muku muče sa poskupljenjima, građani Srpske su, s druge strane, na udaru proizvođača i trgovaca koji, smanjujući gramažu i zaokružujući cijene, takođe udaraju na njihov životni standard.

Republika Srpska 20.05.2018 | 21:49 Podsjećanja radi, u Srpskoj je prije nekih mjesec dana poskupila većina proizvoda u prodavnicama, marketima i pekarama.

Cijene prehrambenih namirnica i ostalih roba široke potrošnje u marketima u prosjeku su otišle gore za 15 pfeniga, dok su pojedini pekarski proizvodi poskupeli za čak 15 odsto.

Nakon 1. februara, kada je cijena goriva otišla za 0,18 KM, uslijedilo je novo poskupljenje od 7 pfeniga po litru.

Nedugo nakon toga, u pekarama u Srpskoj gore su otišle cijene gotovo svih proizvoda. Tako je, naprimjer, cijena domaćeg hljeba sa 1,2 skočila na čak 1,5 KM, sendviča sa dvije na 2,3, pita za 10 pfeniga.

Udar na kućni budžet

Iz udruženja potrošača poručuju da su ova poskupljenja veliki udar na kućne budžete građana, s obzirom na činjenicu da mnogi od njih ionako jedva sastavljaju kraj s krajem. Međutim, kada je riječ o urušavanju životnog standarda stanovnika, u ovim udruženjima u gotovo istu ravan sa poskupljenjima dovode sve učestalije slučajeve smanjenja gramaže proizvoda široke potrošnje.

Na domaćem tržištu sve više je proizvoda u sve manjim pakovanjima, dok njihove cijene ostaju nepromijenjene. Riječ je o robama široke potrošnje, prije svega prehrambenim namirnicama, koje su pretrpele promjenu u gramaži, na štetu potrošača.

Tako je, umjesto kilograma, na rafovima sve više pakovanja pirinča od 800, a šećera od 900 grama. Pojedini proizvođači su vrećice tjestenine sa pola kilograma sklizali na 400 grama, za koliko su kalirali i neki suhomesnati proizvodi, prije svega salame. Tegle kiselih salata i pekmeza teže 680 umesto nekadašnjih 800 grama, a vrećica gotove supe, koja je donedavno bila dovoljna za 4, sad je uglavnom predviđena za 3 tanjira.

Trgovci

Najveće smanjenje gramaže pretrpjeli su slatkiši i grickalice, tako da su čokolade od 100 grama prava rijetkost, a zamijenile su ih one koje su lakše za 20 odsto. Umjesto 50 grama, čips se prodaje u pakovanjima od 35, pa čak i 27 grama.

Kad je riječ o mliječnim proizvodima, jogurt od 200 grama više ne postoji, već kupci moraju da se zadovolje čašicama od 180 i 150 grama.

U štednju su udarili i proizvođači higijenskih potrepština, tako da građani, umjesto 10 - kako je bilo od kad je svijeta i vijeka - u pakovanju dobijaju 9 papirnih maramca ili 8 higijenskih uložaka!

Pakovanja

U udruženjima potrošača kažu da im se građani posebno žale na smanjenu gramažu čokolada, šećera, pirinča...

"Na našem tržištu sve više je proizvoda u smanjenim pakovanjima. U zemljama EU, na primjer, ne možete naći “milka” čokoladu od 80 grama, a kod nas svaka toliko teži. To je nekorektno prema našim građanima koji, nažalost, nemaju puno izbora. Na njih su se dodatno obrušila poskupljenja, koja nimalo nisu zanemarljiva, jer je riječ o proizvodima koje građani moraju da kupuju, i to svakodnevno. Problem je što u mnogim porodicama radi samo jedan član, za platu od nekih 550 KM, što ni približno nije dovoljno čak ni za trošak prehrane. O penzionerima je suvišno i govoriti, s obzirom na to da mnogi preživljavaju od 250 KM. A troškovi života samo rastu, što se neminovno odražava na kvalitet života", kaže izvršna direktorka Udruženja građana “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

U trgovinama mješovitom robom saznajemo da su ljudi sve podozriviji tokom kupovine, odnosno da često najprije pogledaju gramažu na pakovanju, pa tek onda cijenu.

"Ponekad znaju da se obrecnu i na nas, iako ništa nismo krivi. Ne čudi što, u ovim kriznim vremenima, manja pakovanja doživljavaju kao prevaru jer je mnogo onih čija se dnevna nabavka uglavnom svodi na kupovinu hljeba, nekoliko jaja i pola kilograma krompira", kažu u jednoj banjalučkoj prodavnici.

Zaokruživanje

Građane takođe ljuti nepostojanje apoena novčanica manjih o pet pfeniga, zbog čega trgovci na zaokruživanju cijena od kupaca godišnje uzimaju milione maraka.

Naime, najmanji apoen koji je u opticaju u BiH je od pet pfeniga. Kako bi se spriječile zloupotrebe Centralna banka BiH je prije 10 godina donijela Smjernice o zaokruživanju iznosa za plaćanje u gotovinskom platnom prometu, po kojima se iznosi od jedan i dva pfeniga zaokružuju na nula, iznosi od tri, četiri, šest i sedam – na pet pfeniga, dok se iznosi od osam i devet pfeniga zaokružuju na 10 pfeniga.

Međutim trgovci, posebno u velikim tržnim centrima, to konstantno zlupotrebljavaju na štetu kupaca, tako što cijenu od, na primjer, 2,92 KM, zaokružuju na 2,95, umesto na 2,90 KM.

Potrošači u Srpskoj krajnje su nezadovoljni i akcijskim prodajama, ne krijući da tokom njih ništa ne mogu da uštede. Naime, dešava se da sedmicama, pa čak i mjesecima čekaju da neki odjevni predmet pojeftini, ali da od tog najčešće ne bude ništa.

Ugroženi mnogi

U Republici Srpskoj ima oko 117.000 nezaposlenih, dok 55 odsto zaposlenih mjesečno radi za manje od 650 KM, a najmanje polovina penzionerske populacije preživljava sa manje od 300 KM.

S druge strane, zvanična statistika pokazuje da je potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu od 2008. godine do danas poskupela za 290 maraka, dok je prosječna plata povećana za 100, a penzija za tek 30 KM.

U pomenutom periodu najviše je skočio trošak prehrane – sa 569 na 695 KM.

(Srpskainfo)