Nema dogovora o Izbornom zakonu

Završen je sastanak stranačkih lidera u vezi sa izmjenama Izbornog zakona koji je održan u rezidenciji američke ambasadorke u BiH Morin Kormak. Dogovor je izostao, a novi sastanak je planiran za 3. maj.

  • Vijesti
  • Bosna i Hercegovina


Zukan Helez, potpredsjednik SDP-a BiH, je, vidno ljut, rekao da više nije optimista i da Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, svojim prijedlogom nastoji još više podijeliti BiH. Kako je rekao, kad bi Čović ovakve izmjene predložio Hrvatskoj, čiji je državljanin, bio bi uhapšen.

Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, nije bio toliko pesimističan nakon sastanka ali je ponovio da HDZ ne odustaje od svojih zahtjeva.

Željko Komšić, predsjednik DF-a, je istakao da će izbora i implementacije izbora biti i ako se ne uspiju dogovoriti, te dodao da ne treba odustajati od pregovora.

Lars Gunar Vigemark, šef delegacije EU u BiH, kazao je da su prijedlozi pažljivo saslušani, te da su predstavnici Međunarodne zajednice tu u ulozi posmatrača.

„Dakle, slušali smo ponovljene stavove, što me dovelo do zaključka da ima nade za dogovor“, rekao je Vigemark nakon sastanka, te dodao da je bitno što prije nastaviti razgovore.

On je rekao da ovo nije vrijeme za prikupljanje političkih poena i da će o svemu ovome izvjestiti predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, koji sutra dolazi u BiH.

“Odbijam pretpostavku da neko od lidera ne želi da se ovo pitanje riješi. Mora biti kompromisa, svako od lidera stranaka mora od nečega odustati da bi se postigao dogovor“, jasan je bio Vigemark.

Morin Kormak, ambasadorica SAD u BiH, kazala je da razgovor bio aktivan i da postoje provodiva rješenja.

“Svjesni smo rokova i nadamo se da će se ovo važno pitanje riješiti prije objave izbora. Pozivam lidere stranaka da nastave pregovore”, rekla je Kormakova.

Na pitanje zašto Međunarodna zajednica ne nametne rješenje, Kormak je rekla da je BiH puno uradila na evropskom putu, te istakla da je vrijeme da lideri preuzmu odgovornost i da građani treba da insistiraju na tome.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, nakon sastanka nije davao izjave novinarima, dok je lider SDA Bakir Izetbegović napustio sastanak prije njegovog završetka.

Razgovori bi trebalo da budu nastavljeni 3. maja na nivou predsjednika stranaka.

Podsjećanja radi, HDZ predlaže da se izbor članova Predsjedništva BiH vrši na način da se u FBiH formiraju tri ad hoc izborna područja sa kojih se biraju bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva, na način da bošnjački član Predsjedništva mora osvojiti većinu glasova u području opštinama sa najmanje 2/3 bošnjačkog stanovništva, dok hrvatski član Predsjedništva mora osvojiti većinu glasova u području sa opštinama sa najmanje 2/3 hrvatskog stanovništva. Druga ključna izmjena je brisanje člana zakona koji svakom konstitutivnom narodu daje bar jedno mjesto delegata u Domu naroda FBiH iz svakog kantona.



(BN/NN)

KOMENTARI10
POŠALJITE PORUKU

popara

25.04.2018 22:13

HDZ bi htio da sa svojih 40 000 clanova i 110 000 glasova kroz blokade u Domu naroda da prakticno vjecno vlada u BiH.Ne treba im popustiti ni milimetar.

Nema novih podjela, ni novih izbornih jedinica. Ne moze glas UZPovackih manjina vrijedit ko 3 glasa Bosnjaka... Samo jedan covjek-jedan glas, i onoliko pozicija u vlasti koliko vas ima, prema posljednjem popisu stanovnistva, manjine nek se prilagodjavaju.

Re

26.04.2018 01:03

Eto zbog takvih će HDZ napraviti zakon da svi budu ravnopravni bez obzira na brojnost,

re

26.04.2018 06:22

Unuk Andrije Artukovića koji se odaziva na pujdo čović je osvojio 128.000 glasova, uključujući glasove raspadnutih ustaša iz Blajburga. To čini jedva 4% (ČETIRI ODSTO) od ukupnog broja registrovanih birača u BiH, ustaša nije uspio osvojiti ni jednu trećinu hrvatskih glasova! Ima trećinu vlasti i hoće još???! Da znam da djeca ne čitaju ove komentare, tako bi mu se naspominjao ustaške familije da bi se ljudima želidac okrenuo, fuuuuuuuj, fašističko-ustaški ker!

Dimnjačar

26.04.2018 08:51

Problem u prijedlogu Izbornog zakona HDZ-A, nije što se određuje izbor hrvatskih članova za Predsjedništvo, Kantone i Opstine, već što istim tim zakonima određuje i izbor Bošnjaka za Predsjedništvo, Kantone i Opstine. Izborne jedinice se dijele na A (bošnjačka većinski mjesta), B (hrvatska većinski mjesta) i C (mještane sredine). Ukratko, Bošnjak iz Stoca ne bi se mogao kandidirati za člana Predsjedništva, niti bi glasovi Bošnjaka iz Stoca bili relevantni. Isto to važi za hrvate iz Tuzle, npr. Ali nije problem Bošnjaka što hrvati na to pristaju, problem je što se izbor Bošnjaka - Bošnjacima nameće na uzmi ili ostavi.

za re koji podrzava HDZ

26.04.2018 09:19

Julio

25.04.2018 23:27

Pravda za Davida!

modricanin

25.04.2018 23:44

Medjunarodna zajednica i njen visoki predstavnik, Moraju nametnut odluku o skeniranju listica, inace ce se u oktobru svasta desavati, pa i nemiri porazenih.

Oni su u dilu sa vlastima.

Re

26.04.2018 14:36

Marko

26.04.2018 01:09

Mostar je po tom Izbornom zakonu sastavljen od pet izbornih jedinica. Prva Izborna jedinica (hrvatski dio) daje 14 članova za gradsku skupštinu. Druga izborna jedinica 5 treća 2 četvrta 2 peta izborna jedinica 3 člana za Gradsku skupštinu. Tako da hrvatski glas u Gradu Mostar vrijedi kao dva glasa od drugih. Po prijedlogu Izbornog zakona HDZ-A.

dzoo

26.04.2018 06:05

USTASAMA NETREBA POPUSTATI ali nasi su otpad podrzavaju Covica da bi mogli vladati u torovima.

Razvoj: NEST

© Aleksandar Kamenjašević 2018.
Sva prava zadržana.