Mještani protiv nasipa kroz njive

Oko tri hiljade mještana šest semberskih sela potpisalo je peticiju sa jasnim ciljem - da se promijeni trasa drinskog nasipa, čija gradnja bi trebalo da počne početkom juna. Smatraju da će se tim nasipom unuštiti poljoprivreda ovog područja zarad tuđih interesa.

Republika Srpska 09.04.2018 | 22:22 Ne damo njive, ne damo zemlju, poručili su mještani Janje, Popova, Amajlija, Kojčinovca, Ljeskovca I Glogovca. Peticijom, adresiranom na Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, zahtjevaju:

“Da se Orlovo polje zatvori, da se pročiste stari drinski kanali i da se Pavlovića put spusti do nivoa zemljišta ili da se naprave vijadukti. To bi nam riješilo sve probleme”, poručio je Blagomir Burić iz Popova.

Mještani nisu protiv nasipa, ali jesu protiv toga da nasip ide kroz njihove njive.

“Najlakše je uzeti poljoprivredno zemljište ljudima, oteti, a znamo da je nestašica za hranu. Imamo šume i stara korika i neka ide tuda”, ističe Milorad Jevtić iz Amajlija.

I pojedine kuće će da ostanu u plavnim području između nasipa i rijeke, tvrde mještani čiji glas niko ne čuje. Smatraju da je najbolje rješenje da nasip ide uz prirodni tok rijeke.

“Trasa nije urađena u saglasnosti sa mještanima koji su prozivjeli više poplava. Smatramo da je tu trasu uradio neko vođen drugim motivima, a ne da zaštiti sela i zemljišta”, ističe Ninoslav Vulović iz Popova.

“Više će nas uništiti tim nasipom, nego da nasipa ne bude. A vlast ne interesuje poljoprivreda”, kaže Todor Todorović iz Popova dodajući

“Nas kući ima sedam, samo jedno radi, borimo se i radimo u njivi, živimo od poljoprivrede.”

Semberska oaza najljepših plodnih njiva, pretvoriće se u brzu cestu, tvrde gorčeni poljoprivrednici.

Ove njive su dio sela Popovi kuda bi trebala da prođe trasa nasipa. Odavde do Drine, kažu mještani ima više od tri kilometra. Prema riječima mještana ovo je najpolodnije tlo u BiH koje se koristi za poljoprivredu.

“Ovdje sve rađa, ne treba kiša, samo sunce”, kažu mještani.

Planirani nasip biće dug 34 kilometra. Izgradnja će da košta oko 24 miliona maraka. Kredit daje Svjetska banka, a garant je Vlada RS.

“Nebranjena zona će biti do Popova i do Amajlija, to niko neće braniti, niti će imati neku vrijednost. Mislim da je to van svake pameti”, ističe Jevtić.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je cilj projekta zaštita područja Semberije i grada Bijeljina od Drine te da navodi u peticiji nisu argumentovani. Međutim, ako peticija ne urodi plodom mještani ovih naselja spremni su i na, poručuju, radikalnije mjere, jer od ovog projekta zavisi njihov život i opstanak u Semberiji.



BN televizija