76 godina od stradanja Srba

Služenjem parastosa, polaganjem vijenca i bacanjem ruža u Drinu u mjestu Stari Brod kod Višegrada danas je obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja 6. 000 srpskih civila .

Republika Srpska 22.03.2018 | 22:28 ''Naš zadatak i cilj je da ovo mjesto gdje je nevina srpska nejač stradala smatramo svetim jer su ti mučenici prolili krv i zato smo ovdje da se poučimo vjeri i životu'', rekao je mitropolit dabrobosanski Hrizostom nakon parastosa za pobijene i u Drinu bačene Srbe .

''Oni su stradali zbog istine i pravde ne dozvoljavajući neprijateljima koji su ih gonili kao zvijeri od Sarajeva pa sve do rijeke Drine'', rekao je mitropolit Hrizostom i dodao da je njihovo samo jedno od stadanja srpskog naroda u istoriji.




Mitropolit Hrizostom je istakao da je zločin u Starom Brodu učinjen 1942. godine pod komandom Jure Francetića i njegovih crnokošuljaša, ali da 20. vijek nije samo završen stradanjem od 1941. do 1945. godine, nego se isto desilo od 1992. do 1995. godine.

Milorad Ćebić sa Borika imao je deset godina kada se desio pokolj Srba u Starom Brodu. Sjeća se da je sa sarajevsko-romanijskog platoa u zbijegu bježalo na hiljade srpske djece, žena i staraca a da ih je sustizalo i ubijalo oko 10.000 ustaša.



''Imao sam sreću da preživim ovaj pakao jer sam jedan od rijetkih koji se sa svojima domogao desne obale Drine. Više od dvadesetoro čeljadi iz moje familije je stradalo od ustaške kame. Kad su ustaše ovdje sustigle zbijeg nastalo je klanje, vrska, pisaka a djevojke su se hvatale za ruke pjevale naše srpske pjesme i zajedno skakale u nabujalu rijeku'', sjeća se Ćebić.

Prvi koji se osmjelio da piše o od komunista prikrivanom ratnom zločinu u selima Miloševići i Stari Brod bio je književnik Momir Krsmanović.

''Moj roman `Teče krvava Drina` je od tadašnjih vlasti zabranjivan a ja sam saslušavan u policiji. Lično je Hamdija Pozderac tažio da se podigne optužnica protiv mene govoreći da ustaše nisu činile to što su činile nad srpskim življem'', dodao je Krsmanović.

Književnik Matija Bećković je rekao da se zbog bratstva i jedinstva skrivano je zločinstvo, i tako je odnjegovano nebratstvo i nečovještvo koje se očitovalo sve do ovih godina i dana.



''Srbe su jedni lišili života, a mi smrti. Posmrtno mučeništvo ovih ovde poklanih 1942. godine trajalo je sve do 2004. godine, i ne zna se ko je veći zločinac – onaj ko je počinio zločin ili onaj koji ga je krio izjednačavajući ubice sa onima koje su ih pobile - ustaše i `Handžar diviziju` i Jugoslovensku vojsku u otadžbini, jamare i one čijih jama nema. Žrtvovali smo istinu o stotinu hiljada svojih civilnih žrtava, koju nismo izneli na videlo i pred oči celog sveta".

On je naveo da su nevine žrtve najveće blago jednog naroda i blago onom narodu koga znaju po žrtvama a ne po zločinima.

Bećković je predložio mitropolitu Hrizostomu da Krsmanovića odlikuje oredenom Svetog Save.



Predsjednik Srpske demokratske stranke Vukota Govedarica je rekao novinarima da je imao priliku da razgovara i sa jednom od preživjelih ovog ustaškog zločina.

''Teško je i sad slušati a možemo zamisliti kako je to tek tada bilo. Jer cilj Njemačke je tada bio da iz rata izađe kao pobjednica, cilj NDH da pobije što više Srba, ono što nisu mogli pobiti računali su da protjeraju, a što nisu smjeli da protjeraju da ih pokatoliče'', rekao je Govedarica.

Govedarica podsjeća da je cilj Brozove Jugoslavije bio da sakrije sve zločine nad Srbima i to onog naroda koji je najviše krvi prolio i u Drugom svjetskom ratu i stvaranju Kraljevine Jugoslavije.

''Nažalost čovjek koji je predvodio horde zla na srpski narod danas ima svoju ulicu u Mostaru i to je surova realnost ovih prostora. Ne daj Bože da se ikada više desi ovakav zločin ni jednom ni drugom ni trećem narodu U BiH'', istakao je Govedarica.

Prvi dokumentarni film o stradanju srpskog naroda na Starom Brodu pod nazivom ''Drino vodo, oči djevojačke'' snimila je 2004. godine BN televizija.



BN televizija