Izdate prve NATO dozvole firmama

“Porsche” iz Sarajeva i “MRM” iz Ljubuškog prve su firme kojima je Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, nakon nekoliko godina, izdalo industrijske bezbjednosne dozvole, međunarodno priznat dokument kojim se potvrđuje da zadovoljavaju NATO standarde i mogu da učestvuju na milionski teškim tenderima, koji su dosada bili rezerervisani isključivo za inostrane kompanije. Potpis trenutno čeka još sedam kompanija iz BiH, saznaje portal CAPTIAL.

Bosna i Hercegovina 24.02.2018 | 20:52 Nakon višemjesečne kontrole, ove dvije firme ispunile su sve bezbjednosne uslove, a zahvaljujući provjerama sada, osim u BiH, mogu da sarađuju i sa firmama u inostranstvu.

“Trenutno je u proceduri izdavanje dozvola za još sedam kompanija, a sa oko 30 firmi, koje su izrazile interes za dobijanje industrijskih dozvola, obavljene su konsultacije u vezi pripreme potrebne dokumentacije”, potvrđeno je za CAPITAL u resornom ministarstvu.

Ministar Dragan Maktić nedavno je istakao da izdavanje dozvola nije samo puka formalnost, već rezultat višemjesečne provjere svih bezbjednosnih detalja propisanih NATO pravilima, od provjere objekta do dokazivanja pouzdanosti osoba zaposlenih na ključnim pozicijama u firmama.

„Izgubili smo tri ili četiri godine zbog raznih političkih opstrukcija i konačno rješavamo taj problem. U Spoljnotrgovinskoj komori biće održana obuka koja bi pomogla privrednicima da lakše i preciznije popune prijavu za izdavanje dozvole. Prošlih mjeseci imali smo problema sa nepotpunim aplikacijama i tu smo gubili mnogo vremena“, naveo je Mektić dodajući da sertifikat važi pet godina.

Milioni KM prošli pored domaćih privrednika
Sve firme iz BiH, kako je CAPITAL ranije pisao, u martu prošle godine bile su onemogućene da učestvuju u 21,2 miliona KM vrijednom tenderu Ministarstva odbrane BiH jer nisu imale adekvatnu dozvolu. Da apsurd bude veći, u tom momentu niko u BiH je nije ni izdavao, jer nije postojao ni dokument koji propisuje izdavanje.

Tako je prokrčen put dobavljačima za NATO iz Evropske unije koje imaju kćerke ili partnerske firme u BiH, dok su domaći privrednici, koji, na primjer, sarađuju sa firmama iz Rusije ili izvan EU, u startu diskvalifikovani u ovoj milionski teškoj trci.

Industrijska bezbjednosna dozvola bila je predmet žestokih političkih prepucavanja još od 2015. godine. Tada su ministarstva industrije, energetike i rudarstva i unutrašnjih poslova RS isticala da bi usvajanje Pravilnika o industrijskoj bezbjednosti BiH narušilo ustavne nadležnosti te da on proizvodi dodatne troškove i da je nedorečen.

Mektić je, kako je istakao, tada stavio na vagu političke interese u RS i interese svih privrednika u BiH i odlučio da ispred Ministarstva bezbjednosti BiH Pravilnik pošalje u proceduru Savjetu ministara BiH, koji ga je u junu prošle godine i usvojio.

Ministar industrije RS Petar Đokić tada je naveo da su Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji je osnov za donošenje ovog Pravilnika, narušene ustavne nadležnosti, jer oblast bezbjednosti podataka po Ustavu BiH nije u domenu nadležnosti BiH.

Dok su svađe trajale, privrednici su samo mogli da posmatraju kako pored njih prolaze milionski teške javne nabavke. Neizdavanje industrijske bezbjednosne dozvole za desetine miliona KM oslabilo je namjensku industriju u oba entiteta u BiH.

(Capital)