Kakav je sadržaj Strategije EU?!

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Wigemark upoznao je predsjedavajućeg Savjeta ministara Denisa Zvizdića o sadržaju Strategije proširenja Evropske unije na zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina 05.02.2018 | 22:37 Wigemark je rekao da će plan Strategije u Evropskom parlamentu sutra predstaviti visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federica Mogherini i evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, saopšteno je iz Savjeta ministara.

On je dodao da Strategija predstavlja dokument koji pokazuje snažnu opredijeljenost EU za proširenje na zemlje zapadnog Balkana.

Wigemark je rekao da će u akcionom planu mjera i projekata osnažiti zemlje koje su u procesu proširenja.

Prema njegovim riječima, ti projekti će uključivati jačanje vladavine prava, jačanje mjera u oblasti bezbjednosti i migracija, podršku socio-ekonomskom razvoju, infrastrukturno i energetsko povezivanje, digitalnu agendu za zapadni Balkan, te jačanje pomirenja i dobrosusjedskih odnosa.

On je naglasio je da nova Strategija daje mogućnost svim zemljama zapadnog Balkana da ispunjavanjem uslova imaju odmah mogućnost za pristupanje EU.

Ambasador Wigemark je najavio i dolazak predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera krajem februara u BiH.

Bosna i Hercegovina će morati ostvariti održiv i značajan napredak u reformama i funkcionalnosti ako želi da bude spremna da otvori pregovore za članstvo u EU do kraja 2023. godine, navedeno je u Nacrtu strategije EU za zapadni Balkan, koji bi sutra trebalo da usvoje evropska tijela.

Sudeći po ovom nacrtu, EU prvi put u istoriji proširenja usvaja kompletan akcioni plan za primanje zemalja zapadnog Balkana, a u tom cilju spremna je čak i na unutrašnju reorganizaciju i promjenu sistema unutrašnjeg donošenja odluka, koja treba da se desi prije nastavka proširenja, do 2025. godine.

"Primanje zapadnog Balkana će se odraziti na trenutne institucionalne aranžmane unutar Unije. Prije zaključivanja pregovora trebaće nam prijedlozi u vezi s tim institucionalnim aranžmanima", navedeno je u ovom nacrtu.

Za balkanske zemlje važna je i odredba po kojoj zemlje članice, kao ni zemlje kandidati neće smjeti koristiti međusobne nesuglasice za blokiranje napretka u pregovorima. S tim u vezi, EU zahtijeva rješavanje problema između Beograda i Prištine. Konkretno, to bi trebalo da znači da Hrvatska neće moći koristiti pitanja hrvatskog naroda u BiH, ili neriješena granična pitanja radi eventualnog usporavanja bh. članstva, kao što je, na primjer, Slovenija blokirala Hrvatsku u vezi sa Piranskim zalivom.

Kao stvar principa zemlje koje su na samoj ivici EU treba da imaju strateški interes da budu zagovarači evropskih aspiracija njihovih susjeda, a ne da im te aspiracije otežavaju, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

U nacrtu je dalje istaknuto da će do 2025. završiti transformaciju ka jačoj i pravno efikasnijoj uniji, a da bi Srbija i Crna Gora mogle biti spremne za članstvo. Da bi do kraja 2019. godine BiH dobila kandidaturu, uslov je da ispunimo akcioni plan koji ćemo predstaviti u ovom članku i riješimo upitnik, što je uopšte preduslov da bismo krajem 2023. mogli započeti pregovore.

Akcioni plan sadrži šest glava i u njima su navedeni konkretni koraci po oblastima koje zemlje zapadnog Balkana moraju da ispune do kraja 2019. godine. Oblasti se odnose na jačanje vladavine prava, bezbjednosnu i migracionu politiku, socijalno-ekonomske reforme, jačanje povezanosti, digitalnu agendu i regionalno pomirenje. Ako BiH ispuni sve ove mjere, može se nadati krajem naredne godine dobijanju kandidature za članstvo. U nacrtu je istaknuto da će Akcioni plan biti detaljno predstavljen u martu.

Primjera radi, u poglavlju vladavine prava EU će insistirati na otvaranju predmeta krupne korupcije, a uvešće i mehanizme kontrole sprovođenja tih procesa. EU, bez uvijanja, govori o vezi kriminalnih i političkih struktura, sistemskoj korupciji i insistiranju na odlučnom rješavanju ovih problema.

U poglavlju o bezbjednosti predviđeno je formiranje mješovitih istražnih timova između zemalja članica i zemalja zapadnog Balkana. U dijelu u kojem se govori o energetici, EU insistira na energetskoj uniji, jedinstvenom regulativnom okviru za električnu energiju, a u digitalnoj agendi predviđeno je i uvođenje evropskog rominga za mobilne operatere.

Jedna od ključnih poruka zvaničnika EU je da se lideri u BiH, ali i u regionu ne smiju vraćati konfliktima. Kada je riječ o BiH, istaknuto je da je ova zemlja na začelju na Balkanu kada je riječ o EU integracijama, ali da je u međuvremenu ipak napravila određene pomake.

Cilj nacrta ove strategije je pripremiti javno mnjenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške finansijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU.

"Pristupanje EU je izbor za koji je potreban politički i društveni konsenzus. Ne smije biti nedorečenosti od strane lidera gdje zapadni Balkan pripada i smjera u kojem treba da ide. To je neophodno kako bi bila osigurana podrška vlastitih građana i građana EU i mora biti uključeno u komunikaciju lidera sa građanima", navedeno je u ovom dokumentu.

Izvor: Agencije