Tačke sporenja između zemalja

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, u jeku prepucavanja oko izložbe o Jasenovcu u Ujedinjenim narodima, zbog koje je Hrvatska optužila službeni Beograd za falsifikovanje istorije i zloupotrebu žrtava u političke svrhe, uputila je srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću poziv za bilateralnu posjetu sredinom februara.

  • Vijesti
  • Srbija


Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske oglasilo se danas povodom poziva koji je predsjednica te zemlje Kolinda Grabar Kitarović uputila srpskom kolegi Aleksandru Vučiću, sa porukom da nije vrijeme za to zbog "propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu postavljene 25. januara 2018. godine u UN".

MSP Hrvatske u saopštenju optužuje Srbiju da narušava napore Zagreba za poboljšanje odnosa dvije zemlje: 

"Nažalost, istrajnosti hrvatske strane u rješavanju otvorenih pitanja s ciljem poboljšanja bilateralnih odnosa, ne pridonose postupci srpske strane poput propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu postavljene 25. januara 2018. godine u UN. Vlada Hrvatske je reagovala vrlo čvrsto na takve postupke srpske strane i retoriku visokih zvaničnika Srbije. U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih zvaničnika", navodi se u saopštenju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je poziv Kolinde Grabar Kitarović da posjeti Zagreb 12. i 13. februara.

''Važno je da razgovaramo i da gledamo u budućnost, uprkos neslaganju po mnogim pitanjima iz prošlosti. Možemo mnogo toga zajednički da uradimo. Mi se ponosimo kad nešto dobro uradimo za hrvatsku manjinu u Srbiji, tako da ćemo tražiti da Hrvatska uradi nešto i za Srbe u Hrvatskoj'', rekao je Vučić.

Kako je rekao, u posjetu Hrvatskoj ići će sa željom "da uradimo nešto dobro za našu decu i našu budućnost".

''Kakav će rezultat biti... Nadam se da ćemo malo stvari pomeriti unapred, ali lošije da bude od trenutnog stanja, mislim da ne možemo ni da očekujemo, niti bi trebalo toga da se plašimo'', rekao je Vučić.



Hrvatska predsjednica je do sada uporno tvrdila da će Vučića pozvati u posjetu tek kad dogovore konkretna rješenja za neka od brojnih pitanja koja opterećuju odnose dviju zemalja.

Od preuzimanja dužnosti naglašavala je da ne želi čisto protokolaran susret, samo da se sretnu. Imajući to u vidu, biće zanimljivo pratiti šta će Grabar Kitarović dogovoriti s Vučićem sredinom februara, posebno zato što joj funkcija ne daje neke velika operativna ovlašćenja koja bi omogućila provođenje dogovorenog, a mnogi analitičari sumnjaju u koordinisanost s premijerom Andrejom Plenkovićem, pišu hrvatski mediji.

Brojna su otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije.

Nestali

Obje strane se slažu da su nestali glavno pitanje koje moraju riješiti. Hrvatska predsjednica je do sada isticala da je rješavanje sudbine nestalih ne samo političko, već prije svega humanitarno pitanje. S druge strane, srpski predsjednik Aleksandar Vučić je na samom izmaku prošle godine poručio da je posjeta Zagrebu planirana za kraj 2017. godine otkazana jer je govorio istinu o nestalim osobama. Vučić tvrdi da postoji više nestalih Srba nego Hrvata za kojima se traga. 

Granica

Sporno je 145 kilometara granice na Dunavu i 10.000 hektara na lijevoj obali u Srbiji te 1000 hektara na desnoj obali u Hrvatskoj.

Šarengradska ada, pješčano ostrvo u Dunavu između Srbije i Hrvatske, jedna je od tačaka graničnog sporenja dviju država. 

Srbija smatra da se granica dviju zemalja treba povući sredinom Dunava, što bi značilo da ostrvo pripada Srbiji jer se nalazi bliže lijevoj obali Dunava. Hrvatska se zalaže za to da se granica utvrdi prema katastarskim podacima.



Povratak kulturnog blaga

Hrvatska od Srbije još uvijek potražuje kulturna dobra iz srpskih pravoslavnih manastira i crkava u Hrvatskoj. Najveći dio te baštine čine riznica manastira Krka i kulturno blago Dalmatinske, Pakračko-slavonske te Osječko-poljske i baranjske eparhije. Najvećim dijelom je riječ o ikonama, knjigama te brojnim bogoslužnim predmetima čiji je vlasnik Srpska pravoslavna crkva. Srbija smatra da je riječ o kulturnom blagu srpskog naroda u Hrvatskoj, odnosno vlasništvu SPC-a, i insistira da se ono vrati u manastire, a ne u objekte koje Hrvatska smatra prikladnim.

Manjinska prava

Srbi u Hrvatskoj traže pravo na isplatu penzija, povratak stanarskog prava i obnovu imovine. Problem je i elektrifikacija u selima u kojima žive pretežno Srbi. Takođe se žale da se ne provode zakoni o ravnomjernoj zastupljenosti manjina u javnim službama na područjima na kojima žive.

S druge strane, Hrvati u Srbiji žale se na nepotpunu implementaciju prava u pogledu obrazovanja, pitanja udžbenika i upotrebe jezika, nedovoljne i neadekvatne zastupljenosti na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou, kao i nedovoljne zastupljenosti u pravosudnim tijelima.

Pravosudna saradnja

Hrvatska osporava zakon o univerzalnoj jurisdikciji kojim je Srbija dala pravo da sudi za zločine koji su se dogodili izvan njenih granica, a prvenstveno se to odnosi na Hrvatsku i BiH. Zbog toga Hrvatska u postupku pridruživanja Evropskoj uniji traži da Srbija promijeni taj zakon. Srbija smatra kako problem ne postoji jer su mnogi optuženi za ratne zločine procesuirani ili u Haagu ili pred domaćim pravosuđem, a hrvatski stav je da se ova odredba selektivno primjenjuje, zbog čega hrvatski građani dolaze pod udar zakona.

Sukcesija

Podjela imovine bivše države još uvijek nije riješena. Službeni Beograd smatra kako pitanja imovine društvenih firmi i stanarskih prava treba rješavati odvojeno, dok Zagreb ističe kako neriješeno pitanje reciprociteta za sticanje vlasničkih prava nad nekretninama za državljane drugih država treba riješiti bilateralnim sporazumom. Kao jedno od rješenja pojavljuje se primjena Sporazuma o pitanju sukcesije koji je potpisan 2001. godine u Beču.

(BN/Agencije)

KOMENTARI4
POŠALJITE PORUKU

Ro

31.01.2018 20:32

Treba obrnuto postaviti pitanje ? Imaju li ikakvih zajedničkih riješenih pitanja ? Nema od te posjete ništa.

Ima,ima...

re

31.01.2018 20:53

Nikola neznanovic.

01.02.2018 00:15

Briga nji oboje za narodom sprdajuse narodu ovcari.

marija

01.02.2018 07:08

Bravo Vule ti si car,a ne treba dati zaboravu Jasenovac.Dosta su zataskavali svoja zlodela u stvari i nastavili sa Olujom.

Razvoj: NEST

© Aleksandar Kamenjašević 2018.
Sva prava zadržana.