Kako je Kosovu spuštena rampa?

Poslije objelodanjivanja non-pejpera Španije, čija je suština da Kosovo, ni sa zvjezdicom, ni bez nje, ne može u dalje evrointegracije, otvoreno je pitanje da li će se ponoviti presedan iz decembra 2016, kada zbog protivljenja Austrije daljim pregovoroma s Turskom, nisu usvojeni zaključci Evropskog savjeta o proširenju, već samo zaključci Predsjedavanja EU.

Region 30.01.2018 | 16:30 Iako u Evropskoj komisiji danas ističu da je buduća Strategija proširenja ”dokument Evropske komisije”, dakle, ne nekakvog zbira zemalja članica, jasno je da Komisija ne radi u ”vakumu” i da je za strategiju, kao i za svoje ranije dokumente, uvijek konsultovala zemlje članice.

Diplomatski izvori Tanjuga u Briselu ističu da je Španija ovoga puta imala vrlo čvrstu poziciju kada je u pitanju politika proširenja, odnosno mogućnost integracija Kosova u EU.

Prema Tanjugovim izvorima, visoki zvaničnik Komisije bio je upućen u Madrid, kako bi se došlo do kompromisnog rješenja.

U Komisiji navode da će, i pored španskih zahtjeva, Strategija "obuhvatiti cijeli region" i da će "svi partneri biti poimence pomenuti".

Upravo koristeći riječ "partneri", a ne "države" Zapadnog Balkana, Evropska komisija pokušava da održi svoj statusno neutralni pristup kada je Kosovo u pitanju.

To, međutim, ne rješava osnovni problem, a to je činjenica na koju se pozvala Španija, da je Kosovo, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji, zapravo došlo do kraja svog trenutno mogućeg evrointegracionog puta.

Za svaki sljedeći korak Kosova ka EU biće neophodan konsenzus svih zemalja članica o statusu Kosova kao nezavisne države.

Konsenzusa nema i pitanje je da li će i kada biti postignut.

Interesantna je i činjenica da u zvaničnim briselskim dokumentima sve države Zapadnog Balkana imaju „perspektivu evropske integracije" (što podrazumjeva i članstvo u EU), dok se za Kosovo navodi samo „evropska perspektiva", kao šira i nedefinisana kategorija.

Prema Tanjugovim diplomatskim izvorima, Španija nije bila jedina zemlja članica koja je poslala svoje viđenje strategije proširenja.

"Poslale su i druge, od kojih su se neke, recimo, protivile davanju konkretnog vremenskog okvira za pristupanje novih članica, dok su druge bile vrlo pozitivno naklonjene planovima za ubrzanje puta Zapadnog Balkana u EU”, kažu za Tanjug u diplomatskim izvorima u Briselu.

Tanjug nezvanično saznaje da je Njemačka, ali i Holandija, Belgija, pa i Francuska bile protiv davanja konkretnog datuma za moguće novo proširenje, ali da su ipak u svojim stavovima bile ”pomirljivije” u odnosu na tvrdi španski stav o tome da Kosovo nije dio procesa proširenja.

Diplomatski izvori u Briselu navode da će 2025. godina ”ipak ostati u finalnom tekstu Strategije” kao godina kada se može očekivati pristupanje Srbije i Crne Gore EU.  

U Briselu kažu da očekuju da tekst Strategije koju će Evropska komisija usvojiti sljedeće nedjelje posluži kao baza za dalju raspravu među zemljama članicama kada je u pitanju proces proširenja, koji će ove godine biti u fokusu EU.

Prava prilika za to biće već u martu, kada bi zemlje članice na nivou Savjeta ministra mogle da ”prime k znaju” dokument Evropske komisije.

Veća rasprava o proširenju očekuje se u junu, do kada će Evropska komisija izaći i sa izveštajima za sve zemlje koje se nalaze u procesu integracija.

Tada se mogu očekivati i rasprave i zaključci o procesu proširenja na Zapadni Balkan.

U Briselu podsjećaju da se u decembru 2016. godine dogodio presedan, kada zbog stava Austrije, koja se protivila daljem procesu pregovora sa Turskom, nisu usvojeni zaključci Evropskog savjeta o proširenju, već samo zaključci Predsjedavanja EU.

Izvor: Tanjug