Hoće li se održati “akcizna koalicija”?!

Izborni zakoni BiH koje predlažu HDZ i SDA, Zakon o osiguranju depozita u bankama, ali i budžet institucija BiH za 2018. daće odgovor na pitanje da li je „akcizna koalicija“ u parlamentu BiH formirana za jednu upotrebu ili na duže staze.

Bosna i Hercegovina 19.12.2017 | 19:37 Prilikom usvajanja zakona o akcizama iz većine je izletio Savez za promjene, a umjesto njih glas je dao SNSD, što je zajedno s glasovima SDA, HDZ, SBB BiH i glasom HDZ 1990 bilo dovoljno.

Međutim, u parlament BiH stižu nova vruća pitanja, prije svih izmjena izbornog zakonodavstva. Lider HDZ Dragan Čović predlaže ozbiljnije zahvate, što poderazumijeva i drugačiji izbor članova Predsjedništva BiH s prostora Federacije. Izetbegovićeva stranka bavi se samo kantonima i Mostarom, a Vlada RS nije imala komentar na izmjene iz SDA.

Bez obaveza

Sudeći prema izjavama poslanika, partnerstvo partija koje su glasale za akcize može se očekivati i ubuduće, ali samo na nekim pitanjima, i to bez formalnih koalicija i obaveza.

''Vjerujem da će svi koji se zalažu za evropski put smoći snagu da nastavimo dalje. Nadam se da će tome pristupiti, ne samo stranke koje su glasala za set zakona o akcizama, nego i ostale partije iz opozicije'', kaže za „EuroBlic“ poslanica SDA Nermina Kapetanović.

Akcize u interesu Srpske

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Staša Košarac ubjeđuje da SNSD nema namjeru da s bilo kim pravi novu većinu u PS BiH, ali kaže da će glasati za svaki zakon koji je u interesu RS i za koga postoji pozitivno mišljenje institucija Srpske.

Smatramo da Prijedlog izbornog zakona HDZ popravlja situaciju u FBiH. Nije idealan, ali je u odnosu na prijedlog SDA mnogo bolji s aspekta zaštite interesa Srba. Nisam siguran u ishod ni jednog ni drugog zakona. Kada je budžet u pitanju, opozicija ga nikada nije podržavala'', kaže Košarac za „EuroBlic“.

Prema njegovom tumačenju, stranke koje su podržale zakone o akizama nisu koalicija, nego su „pokazale odgovornost prema razvoju infrastrukturnih projekata u entitetima“.

Dogovorima do zaduženja

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić smatra da je riječ o neformalnoj koaliciji partija koje su glasale za akcize, koja se sklapa „svaki put za nova zaduženja, ali ne važi kada na dnevni red dođu reforme u društvu“.

''Građani ne biraju Vladu, pa da se sluša njeno pozitivno ili negativno mišljenje na neki zakon u parlamentu. Građani su direktno birali poslanike da predstavljaju njihove interese, ali ih oni shvataju potpuno pogrešno. Posebno je zanimljivo pratititi odnose između SNSD i SDA. SNSD je dugo bojkotovao dolazak na sjednice Predstavničkog doma zbog Šefika Džaferovića ali smo nedavno videli da sa njim lijepo sarađuju'', kaže Marićeva.

„Nije problem SDS“

Šefica Kluba poslanika SDS Aleksandra Pandurević tvrdi da SNSD i SDA „glasaju za sve zakone koji predstavljaju nove namete i zaduženja“ i očekuje da se ta koalicija ponovi i prilikom usvajanja Zakona o osiguranju depozita.

Na pitanje „EuroBlica“ da li se SDS, poslije akciza, smatra dijelom vlasti, Pandurevićeva kaže da većina odavno ne postoji, niti bilo ko ima neke obaveze.

''Nije problem da li će SDS biti u vlasti, problem je što ne postoji ni neka druga dugoročna većina'', smatra ona.

Izvor: Blic