Slobodan Praljak umro u bolnici!

Osuđeni ratni zločinac Slobodan Praljak umro je nakon izricanja drugostepene presude u slučaju Prlić i drugi po kojoj mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora.  Ove informacije nezvanično je prenio zagrebački “Jutarnji list” na svom portalu.

Region 29.11.2017 | 14:34 "Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu", rekao je Praljak prije nego što je iz bočice popio otrov.

Praljak je bio komandant Glavnog štaba HVO-a kojem je jutros, zbog ratnog zločina, potvrđena prvostepena kazna iz 2013. godine.

Prema ranijim informacijama dopisnika iz Haga za "Večernji list", iz suda je saopšteno da je Praljak i dalje živ, te da će se izricanje presude nastaviti u 14. 15 časova.

On je takođe objavio da je glavni doktor Pritvorske jedinice UN-a u Ševeningenu dr Flake upravo viđen kako napušta zgradu, te da je Praljak izvezen na stražnji izlaz prije par minuta u kolima hitne pomoći i uz policijsku pratnju.

11.40 Suđenje šestorici Hrvata u "slučaju Prlić" prekinuto je nakon što je jedan od optuženih Slobodan Praljak popio otrov nakon što mu je izrečena presuda.



Slobodan Praljak je nakon presude popio otrov i rekao: "Ja nisam ratni zločinac, svjesno odbacujem ovu vašu presudu". Praljku je potvrđena kazna od 20 godina.



Uslijedilo je komešanje u sudnici, a potom je sudija Karmel Agius prekinuo izircanje presude i naložio da se spusti zavjesa.

Predsjedavajući je, kako prenose mediji, potom rekao da se sa stolova ništa ne pomijera i da sve čaše ostanu na mjestima na kojima se nalaze.

Nedugo potom stigle su ekipe Hitne pomoći.

Sudija je odredio pauzu od 15 minuta. Nakon što je obavijestio advokata da je popio otrov, prema nekim informacijama, on se zateturao i sjeo.

11.20 Haški sud odbio je Prlićevu žalbu u potpunosti, te je potvrdio prvostepenu presudu od 25 godina zatvora. Stojiću je takođe potvrđena prvostepena presuda, odnosno 20 godina zatvora.

11.00 - Haški sud potvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat u slučaju “Prlić“.

10:50 - Sudsko vijeće je opisalo konačnu svrhu udruženog zločinačkog poduhvata, a Odbrane su osporavale da su taj cilj dijelili Franjo Tuđman i službenici Hrvatske. Žalbeno vijeće nije našlo da je Sudsko vijeće pogrešno interpretiralo činjenice. Agius je naveo da "njihovi argumenti nemaju meritum i zbog toga se odbacuju".

10.37 - Kažu kako je uništenje mosta bilo neproporcionalno.Ipak, utvrđeno je kako je Stari most bio vojni cilj i njegovo rušenje nije bilo zločin. Praljak je oslobođen od optužbe za zločine rušenja Starog mosta.



10.20 - Vijeće odbija navode da je udruženi zločinački poduhvat postojao samo tamo gdje su se vodile borbe. Režim teških kršenja Ženevske konvencije može se primijeniti na cijelom području BiH. Okupacija je činjenično pitanje koje treba analizirati od slučaja do slučaja, rekao je sudac.

10.15 -  Ovo je bio dug i složen predmet i prošlo je puno vremena od početka suđenja 2006. godine, rekao je sudija Karmel Agius.

"Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat koji je imao za cilj dominaciju Hrvata u hrvatskoj republici Hercegbosni putem čišćenje muslimanskog stanovništva. Uklanjanje i zatočenje civila, razaranje imovine, zlostavljanje i teški uslovi zarobljeništva, korištenje ljudi za žive štitove, uklananje ljudi na druge teritorije kada su pušteni na slobodu. Raspravno vijeće je konstatovalo da su u tome hiljade ljudi bili žrtve. Sva šestorica su bili u tom zločinačkom poduhvatu, to je utvrdilo Žalbeno vijeće", istakao je Agius.

10.03 - Branislav Pušić se odrekao prava da prisustvuje izricanju presude, dok su ostali  prisutni u sudnici.

10.01 - Na više lokacija u Mostaru polijepljeni su plakati i transparenti sa različitim porukama u vezi sa drugostepenom presudom koja će danas u Hagu biti izrečena šestorici.

Podsjećamo, 29. maja 2013. godine Jadranko Prlić, bivši premijer HRHB, Bruno Stojić, bivši ministar odbrane HRHB, Slobodan Praljak, bivši načelnik Glavnog štaba HVO-a, Milivoje Petković, bivši zamjenik komandanta HVO-a, Valentin Ćorić, bivši komandant Vojne policije HVO-a, te Berislav Pušić, bivši predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika HRHB, proglašeni su krivima za progon i druge zločine nad muslimanima u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni u okviru zločinačkog poduhvata, koji su tužioci nazvali stvaranjem "velike Hrvatske".

Prliću je tada prvostepeno izrečena kazna od 25 godina zatvora, Stojiću, Praljku i Petkoviću po 20 godina, Ćoriću 16, a Pušiću 10 godina zatvora. Prvostepena presuda, koja je im je izrečena, najduža je u istoriji Haškog tribunala i ima 2.620 stranica. Na prvostepenu presudu svi su uložili žalbe. Prlić i ostali su se 2004. dobrovoljno predali Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. aprila 2006. godine. Tokom 465 radnih dana tužioci su pred Sud izveli 249 svjedoka, a sve odbrane 56 svjedoka.

Ova odluka biće i posljednja presuda Tribunala, koji će dan kasnije završiti 24-godišnji rad. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji 21. decembra ove godine u Hagu.

Inače, atmosfera pojačane napetosti u BiH traje još od marta ove godine, kada je u Hagu održana rasprava o žalbama, kada su Prlić i ostali zatražili da budu oslobođeni krivice ili da im kazne budu smanjene. Oni su tada negirali postojanje udruženog zločinačkog poduhvata protiv muslimana u BiH.

Svi su negirali odgovornost za zločine, te su, osim Praljka, izrazili žaljenje zbog žrtava tokom rata u BiH, navodeći da su se Hrvati u BiH morali braniti od srpske i muslimanske agresije ili otići.

Istovremeno, Tužilaštvo je zatražilo oštrije kazne za sve optužene, i to po 40 godina zatvora za Prlića, Praljka, Stojića i Petkovića, za Ćorića 35, dok je za Pušića zatraženo 25 godina zatvora.

Izvor: BN/Agencije
Foto: Tanjug