Analiza: Šta Rusi žele na Balkanu?

Rusija igra i na kartu BiH, pogotovo Milorada Dodika, koji “samoinicijativno” za račun Moskve destabilizuje tu zemlju, a sada Rusi obigravaju i oko Hrvata u BiH (Dragana Čovića) kako bi onemogućili normalizaciju unutrašnjih odnosa. Kako kaže Samorukov, Rusija na Balkanu igra i politiku destrukcije, jer zašto bi pomagali da se stanje u toj zemlji sredi kada je agenda i strategija članstvo BiH u NATO-u i EU.

  • Vijesti
  • Region


Širenjem NATO-a i EU na istok Evrope Rusija se odjednom našla u poziciji da joj se manevarski prostor na području gdje su decenijama bili prisutni sve više sužava. Zapad ju je praktički istisnuo s Balkana. Sve je spalo na nedovoljno pouzdanu Srbiju, koja, iako otvoreno očijuka s Moskvom, ipak sve više ide prema Briselu.

Rusiji je nedavno iz ruku izmigoljila i Crna Gora, s čijim se bijegom iz ruskog naručja u tabor protivnika (ušla je u NATO i očekuje skori prijem u EU) Moskva još nije pomirila. Naime, kao velika sila koja ima ambicije voditi glavnu riječ u međunarodnim odnosima, Rusiji je, ako želi imati neku ulogu u Evropi, premalo oslanjanje na Srbiju s kojom nisu na čisto, a i nije neki jak politički “faktor” ili “mali moskovski klub u Briselu” (Mađarska, Cipar, Grčka). Balkan je svakako mjesto na koje Rusija igra i smatra da tu još može naći prostor za svoje djelovanje.

Promjena strategije
 
“Rusija mijenja strategiju i želi biti aktivnija na Balkanu, jer ne možeš biti značajan igrač na međunarodnoj pozornici a da ti je Evropa izvan dometa”, kaže ruski balkanolog Genadij Sisojev. Upravo zato, misli on, kroz te naočale treba posmatrati i nedavno otopljivanje odnosa s Hrvatskom, koji su posljednjih godina bili ledeni.

Rusija se, kaže Sisojev, vraća svojoj staroj politici s početka 21. vijeka – “s obje noge na Balkanu”. Naime, trenutno je Rusija tek jednom nogom na tom području, što je ipak nestabilno.

“Politika je ovakva – jednom nogom u Hrvatskoj, a drugom u Srbiji, jer to su, u ovoj regiji, ipak dvije najvažnije države”, kaže Sisojev.

Posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović može se razmatrati upravo u svjetlu takve politike, da je Rusiji jasno kako ne može računati na neku smislenu prisutnost na jugoistoku Evrope, a da se oslanja samo na Srbiju. No, kako kaže Maksim Samorukov, analitičar moskovskog Carnegie centra, Rusija se neočekivano (vjerovatno iz razloga koji je kazao Sisojev) okrenula Hrvatskoj, i to zemlji koja je najviše proamerička država u regiji i najlojalnija kad su u pitanju sankcije Zapada protiv Rusije.



Dakle, u trenutku kad su svi čekali daljnje poteze Kremlja u vezi s Crnom Gorom i pogotovo Makedonijom i BiH, kao još jedinih, uz Srbiju, “slobodnih mjesta” na Balkanu, na koja bi se eventualno Rusija mogla umetnuti.

Slabi na Jadran
 
Kolumnista moskovskog Komersanta Maksim Jusin kaže kako je Rusija slaba na Balkan, a pogotovo Jadran, još od “carskih vremena”, ali nema velike sreće jer joj to područje curi kroz prste još od 1948. godine i gromoglasne svađe Staljina i J. B. Tita, koji je zapravo prvi istisnuo Rusiju s tog prostora.

Naime, važnost nedavne posjete nije toliko u tome da se sada može očekivati neko naglo poboljšanje, odnosno, kako kaže Samorukov, “ne treba očekivati da će Hrvatska odjednom postati bliski ruski saveznik na Balkanu”, nego u činjenici da Rusija ne želi dopustiti da Hrvatska postane nova Poljska.

“Od Hrvatske ne možemo očekivati da bude nova Mađarska ili Grčka, kao EU zemlje najviše sklone Moskvi, ali već je dovoljno da ne bude u antiruskom klubu s Poljskom i baltičkim zemljama – Estonijom, Latvijom i Litvom. Za Kremlj je važno ne da Hrvatska postane ‘najbolji drug’ (to je iluzorno, a i nepotrebno, dodaje Jusin), nego je dovoljno da ne postane nova Poljska”, kaže Jusin.

On smatra da Hrvatska nema ni razloga da slijedi radikalnu antirusku politiku Poljske, jer su istorijska opterećenja sasvim drugačija, a i pozicija je Hrvatske u geostrateškom smislu različita.

Inicijativa tri mora
 
“Rusija je svjesna da na Balkanu ne može igrati značajniju ulogu ako Hrvatska bude dio tzv. evropske antiruske koalicije. Naime, Rusija je Inicijativu tri mora shvatila kao izrazito ‘protrumpovsku i antirusku’, ali i kao poljski ‘imperijalni’ pokušaj da se postavi kao lider istočne Evrope, a preko toga i glas tog dijela Evrope u Briselu, pa čak i kao četvrti igrač u EU, pored Pariza, Berlina i Rima, sada kad Londona više nema.”

Za moskovske komentatore inicijativa nema podršku ni u samom Briselu, a pogotovo ne u Berlinu. Pogotovo jer se nedavno poljska premijerka Beata Maria Szydło obrušila na izgradnju Sjevernog toka 2, plinovoda koji bi preko Baltika, mimoilazeći Poljsku, opskrbljivao Njemačku ruskim plinom te, štoviše, od Njemačke napravio glavnog distributera ruskog plina za Evropu.

Taj projekat nije po guštu i mnogima u Briselu, ali je svakako jedan od strateških poslova koji bi dugoročno mogao izmijeniti rusku poziciju u Evropi. Jedan od prioriteta Rusije jest i “ograđivanje” Poljske, koja doduše svojom politikom kao trenutno najkonzervativnijeg dijela Evrope (Poljska Jaroslawa Kaczynskog se baš ne oslanja na vrijednosti na kojima je izgrađena i na kojima bi trebala funkcionirati ujedinjena Europa) cijeli taj plan olakšava.

Upravo zato Poljska i jest glavni promotor izgradnje LNG terminala na Krku za američki plin (koji je, spomenimo, skuplji od ruskog plina). No, Vladimir Putin je zato Kolindi Grabar-Kitarović rekao da su Rusi spremni plinoficirati Hrvatsku (snositi sve troškove izgradnje, bilo kroz ruske kredite, bilo kroz rusko-hrvatski joint venture), ali i dao ponudu da se Hrvatska nađe na trasi plinovoda Turski tok, koji je zamijenio propali projekt plinovoda Južni tok.

Bez pritiska
 
Upravo zato Jusin smatra da Hrvatska može graditi za sebe povoljne odnose s Moskvom a da ne bude pod pritiskom kakvim je sada Srbija. “Hrvatska bi mogla izvući puno iz veza s Rusijom upravo na liniji uzajamno korisnih odnosa, a da se ne boji ni ‘ruskog pritiska’ niti optužbi da je ‘ruski trojanski konj’”, kaže Jusin.

I Sisojev smatra da je Zagreb u lagodnijem položaju u odnosu na Srbiju, jer je Moskva svjesna da je Hrvatska lojalna članica evroatlantskih asocijacija te da bi “ona mogla postavljati uslove i Rusiji, a ne samo obratno”. Sisojev i Jusin uvjereni su da Rusija može potegnuti Agrokor kao argument u odnosima, ali smatraju da nikada to neće zloupotrijebiti za ucjenu.

Jusin nadalje kaže kako Putin ne insistira na tome da Hrvatska bude igrač Kremlja u EU, jer za to u Briselu ima ipak jače igrače od Zagreba – Mađarsku i Grčku, a po potrebi i Italiju. Naposljetku, kaže Jusin, o sankcijama i Ukrajini, uprkos nekim hrvatskim potezima u Kijevu, Zagreb neće imati “zadnju riječ”, već će se to odlučiti na višim instancama EU, a Hrvatska će to kao lojalna članica (a Rusi to znaju) dosljedno poštovati.

Jusin tu misli na Plenkovićev prijedlog Kijevu da će Hrvatska pomoći u mirnoj reintegraciji Donbasa, mada je u Sočiju Kolinda Grabar- Kitarović dobrim dijelom to ublažila rekavši kako je Hrvatska pozicija u pogledu Ukrajine jedinstvena: poštivanje Sporazuma iz Minska prema kojem se taj konflikt treba rješavati, a ta izjava je za Ruse bila dovoljna hrvatska “mea culpa”.

Rusija pritišće Srbiju kako bi odustala ne samo od NATO-a, ali se boji da bi im i ta saveznica mogla skliznuti u taj vojno-politički savez, s kojim ona ima više sporazuma nego, recimo, Crna Gora koja je punopravna članica.

Osim toga, Kremlj je sada Srbiji “poklonio” šest polovnih MiG-ova 29, ali Srbija na sve načine (za sada) izbjegava ispuniti Putinov zahtjev da ruskoj bazi u Nišu da isti status kao što su ga dobili djelatnici NATO-a u Srbiji.

Rusija igra i na kartu BiH, pogotovo Milorada Dodika, koji “samoinicijativno” za račun Moskve destabilizuje tu zemlju, a sada Rusi obigravaju i oko Hrvata u BiH (Dragana Čovića) kako bi onemogućili normalizaciju unutrašnjih odnosa. Kako kaže Samorukov, Rusija na Balkanu igra i politiku destrukcije, jer zašto bi pomagali da se stanje u toj zemlji sredi kada je agenda i strategija članstvo BiH u NATO-u i EU.



Pomaganjem da se sredi stanje u toj zemlji Rusija bi zapravo radila protiv sebe, odnosno pomogla bi da joj još jedna zemlja Balkana odleti iz orbite. Milorad Dodik (a ako još privole Dragana Čovića, kud ćeš više) tu je da stalno potkopava jedinstvo BiH, provocira raznim “katalonskim” referendumima te se više od Hrvata zalaže za “treći entitet” u BiH.

Podsjetimo da je Milorad Dodik dan prije spornog referenduma o “danu državnosti Republike Srpske” bio kod Putina. Ovaj mu formalno nije dao podršku, ali sama činjenica sastanka u Kremlju je dovoljna. Hrvatska bi se trebala jasno odrediti prema “trećem entitetu” upravo zato da ne postane talac tog prijedloga. Rusija stalno govori kako je garant Dejtona i zalaže se za to da se u njega ne dira.

Izvor: Jutarnji list

KOMENTARI14
POŠALJITE PORUKU

Uff

26.10.2017 19:52

Sto mi je muka od ovih raznih analiticara koji kao o svemu sve znaju i samo pametuju.

OVO NIJE KOMENTAR OVO JE ISTINA<<<ALI U BIH TO NECE UPALITI PA NEK NJIH DVOJICA AKO VOLE RUSE IDU U RUSIJU <<MOZDA VEC IDUCE GODINE <BJEZANIJA<<OVO MI JE RACUN BEZ KRCMARA

SANJAJTE KAZACOK

26.10.2017 20:20

Oni su zamjenice za Slobu i Tudzmana

Zilet

26.10.2017 21:24

J.bu ova braca vala dobro , a

hdz

26.10.2017 23:10

Sanjaj i ti o toj bosni nakaradnoj a znaju Rudi sta je Bosna i KO u njoj dobija utociste.

Re sanjat

27.10.2017 09:08

vjerovatno

26.10.2017 19:53

Rusi obećali azil za obojicu , ali Rusi ne primaju kokuze . Ova dvojica su puni ko brodovi .

OVA TI JE DOBRA

DVA AZILANTA

26.10.2017 20:17

A ja glipa komentara.

Re

27.10.2017 09:10

Ah

26.10.2017 20:49

Putin ne smije ni pogledati u Kolindu.

Zoki

26.10.2017 20:53

Ma Rusiju zabole i za Srbe,Srbiju,BiH i za Narod koji nema buducnosti,oni gledaju svoj interes i igraju utakmicu sa SAD,ali na tudjem terenu.Volio bi samo da mi neko kaze sta su to Rusi uradili za Srbe,a da nisu zestoko naplatili.Kod njih se nikad nezna,kad grizu,a kad miluju,a drugo ova dvojica buzdovana pomazuci destabilizaciji BiH destabilisu i svoj Narod.Neznam sto negiramo da je Dodik remetilacki i ratnohuskacki faktor u BiH,kad to dokazuje svaki dan svojim izjavama i cemu onda osuda prema Bisnjacima kad to kazu,a govore istinu.Sve prodane duse za saku para.

UH

26.10.2017 20:56

POGLEDAJTE SAMO KAKO OVA DVA SJEDE ZAJEDNO PA STA NAROD KAZE UPRAVU JE NIJE KRV VODA

Pa makar su ljepsi öd bakira i erdogana.

Re

27.10.2017 09:12

Don Kihot

26.10.2017 21:05

Drevni grčki filozof Sokrat podučavao je svoje učenike da težnja za istinom može započeti tek kad započnu ispitivati ​​i analizirati svako vjerovanje koje je ikad držao . Ako određeno uvjerenje prođe testove dokaza, odbitaka i logike, treba ih zadržati. Ako to ne učini, vjera se ne smije odbaciti samo, nego i mislilac mora također postaviti pitanje zašto ga je na prvo mjesto povjerio pogrešnim informacijama.

ceto

26.10.2017 21:14

Sve receno i videno.dodo i cova su pokrali pare od sirotinje i dijele zajedno.narod sisaju ko ovce.narode hvatajte vile sikire palije i cekice i udrite bandu.dabogda im zemlja kosti izbacivala.mile je pravi rvat,a i njegovi su porijeklom rvati.

Razvoj: NEST387

© Aleksandar Kamenjašević 2016.
Sva prava zadržana.