Blagotvorna voda Bročanskog luga

Čudna je sembeska ravnica da čudnija ne može biti. U njoj su očuvane rijetke biljne i životinjske vrste za koje se mislilo da više ne postoje u Evropi, čak neke kojima porijeklo doseže i nekoliko stotina vijekova u prošlosti. Veoma je bogata i vodom.

Republika Srpska 13.10.2017 | 16:32 Pored ove ravnice teku velike rijeke – Sava i Drina – ali i tri s Majevice Janja, Tinja i Gnjica. Ima više od pet stotina kilometara kanala, te bezbroj vodojaža, starača i riječnih zatona.

Plodno njeno zemljište leži na ogromnom jezeru vrele vode, stare više od dvadeset hiljada godina, što je u globalnim svjetskim prilikama vrijednije od same nafte.

Jedino u semberskoj ravnici još nije tačno utvrđeno da pod njom postoje velike rezerve nafte i prirodnog gasa, kako se vjeruje da toga ima. Doduše, u nekoliko navrata su vršena istraživanja, pronađeni su tragovi koji upućuju na to da ima nafte, ali sve to još nije dokazano.

Ideja da u prostranoj ravnici između dvije rijeke i jedne planine ima nafte privukla je i ruske naučnike koji u posljednjih godina pretraživali svaki njen kutak. Rezultati još nisu poznati, ali ne bi nikoga iznenadilo kada bi se u ravnici pojavile i bušotine crnog zlata.



Veoma ozbiljna naučna istraživanja drugih bogatstava ukazuju da Semberije i nije potrebna nafta, jer ona ima nešto što već postaje značajnije od toga – ima nemjerljive zalihe veoma zdrave vode, geotermalne ali i one „hladne“.

Geolozi su poodavno utvrdili da ova ravnica leži na ogromnom jezeru geotermalne vode, skrite na velikim dubinama. Za sada ova voda koristi se jedino u Banji Dvorovi sa dubine od veće od 1500 metara, a temperatura joj je 75 celzijusovih stepeni.

Utvrđeno je da semberska geotermalna voda nastaje poniranjem vode rijeke Drine kada izbije iza planine Gučevo i obronaka Majevice kod Koviljače. Voda koja se sada koristi u Dvorovima stara je, utvrdili su geolozi, dvadeset hiljada godina.

Iznad ovog vrelog jezera skoro labolatorijski čiste vode ima još jedan sloj zdrave vode za piće na dubini između 200 i 500 metara, koja se crpi arterskim bunarima u selima pored rijeke Save. Vodu iz ovih bunara koriste stanovnici semberskih sela na sjeveru ravnice.

Od svih tih bunara ipak je najglasovitija i najblagotvornija voda u ataru sela Brodac, stotinjak metara od korita rijeke Save, kod stare čuvarnice. Ovo neprocijenljivo blago otiče iz dvije cijevi, a kada bi bilo kaptirano nekoliko sela imalo bi najzdraviju vodu na Balkanu.

U vrijeme komasacije zemljišta u bijeljinskoj opštini izbušen je taj bunar gdje su nekada bile nepregledne šume hrasta lužnjaka. Bilo je planirano da vodu iz ovog bunara koriste poljoprivrednici dok obrađuju više od više od pet hiljada hektara zemljišta, ali se ubrzo pročulo za njenu blagotvornost.

Ljudi koji su pili vodu iz bročanskog luga osjetili su da imaju lakšu probavu i da utiče na liječenje stomačnih bolesti, pa su je počeli nositi i mještani susjednih sela.

Vremenom se utvrdilo da ova voda pomaže zacjeljenje ozljeda na tijelu poljoprivrednika, da uklanja lišajeve i druga gljivična oboljenja sa tijela.

Za blagotvornost vode bročanskog luka pročulo se diljem Semberije, pa je svakodnevno toče Semberci, ali dolaze i Sremci preko Save.

Pretpostavljam da se dnevno odnese blizu hiljadu litara vode u kanisterima, bocama i drugom posuđu. Nose je čak i stanovnici Bijeljine koja je udaljena više od dvadeset kilometara.

Ovaj bunar udaljen je od sela Brodac šest kilometara, od Ostojićeva oko pet i prava je šteta što se do njih ne izgradi vodovod, jer su ova sela poznata kao žarišta opake bolesti bubrega endemske nefropatije.

Voda iz bročanskog luga neprestano teče sa dubine od oko 300 metara, a zimi se ne mrzne. Za razliku od geotermalnih voda ova u bročanskom lugu ima stalnu temperaturu slično onoj iz gradskog vodovoda.

BN/Tihomir Nestorović