Pod minama šuma od 800 miliona KM

Šumsko bogatstvo u vlasništvu Republike Srpske u vrijednosti od više od 800 miliona KM zarobljeno je minama i ne može se eksploatisati zato što se nalazi na miniranom području. Prema zvaničnim podacima „Šuma Srpske“, oko 56. 419 hektara zemljišta kojim gazduje ovo javno preduzeće, od čega je oko 28. 290 hektara pod visokim šumama sa prirodnom obnovom, zagađeno je minama zbog čega je onemogućena eksploatacija šumskog bogatstva sa tog područja.

Bosna i Hercegovina 07.10.2017 | 08:04 Šumarski stručnjaci objašnjavaju da se na jednom hektaru visoke šume sa prirodnom obnovom prosječno nalazi oko 350 kubnih metara drvnih sortimenata, a prosječna cijena jednog „kubika na panju“ je 80 maraka. Prosta računica kaže da je pod minama i to samo na području visokih šuma na površini od pomenutih 28.290 hekatara zarobljeno šumsko bogatstvo u vrijednosti od skoro 800 miliona maraka ili preciznije 792.120.000 KM.

Prema cijenama po kojima se u posljednje dvije decenije izvodi deminiranje u BiH, za poslove tehničkog izviđanja i deminiranja cjelokupne površine od 56.419 hektara potrebno je izdvojiti oko 120 miliona KM.

Međutim, portal CAPITAL saznaje da postoji varijante po kojoj „Šume Srpske“ ili Vlada RS ne bi morale unaprijed obezbijediti novac za deminiranje.

„Postoje organizacije i firme za deminiranje koje su spremne da posao naplate kompenzacijom, odnosno da deminiranje naplate drvnim-šumskim sortimentima u vrijednosti izvedenih radova. To praktično znači da nije potrebno nikakvo dodatno ulaganje od strane „Šuma Srpske“ ili Vlade RS, već samo dobra volja da se prione na posao i usvoje neophodni akti.

Dakle, deminerska firma bi za svoj posao dobila šumskih-drvnih sortimenata u vrijednosti od oko 120 miliona maraka, dok bi poslije obavljenog posla „Šumama Srpske“ za eksploataciju postalo dostupno šumsko bogatstvo u vrijednosti od oko 680 miliona KM“, objašnjava naš sagovornik odlično upućen u poslove deminiranja, ističući da su u „Šumama Srpske“ upoznati sa tim da su pojedine deminerske firme spremne na ovakav aranžman.

„Ukupno u 19 šumskih gazdinstava evidentirana su minirana područja, od kojih je najviše u ŠG „Zelengora“ Kalinovik oko 8.555 hektara, zatim u ŠG „Vučevica“ Čajniče sa oko 8.045 hektara, ŠG „Sjemeć“ Rogatica oko 7.137 hektara, ŠG „Visočnik“ Han Pijesak oko 5.271 hektara i ŠG „Treskavica“ Trnovo oko 4.171 hektara“, navodi se u odgovorima iz „Šuma Srpske“.

Iz ovog javnog preduzeća navode i da je sa Republičkom upravom civilne zaštite potpisan Memorandum o saradnji u februaru 2015. godine, nakon čega je održan niz sastanaka sa predstavnicima šumskih gazdinstava, predstavnicima lokalnih i Republičke uprave civilne zaštite i Centra za deminiranje BiH (BHMAC).

„Na nekim područjima proveden je proces reizviđanja zbog zastarjelosti, nepreciznosti i nepouzdanosti podataka.

Postoje definisana područja u šumskim gazdinstvima koja su relativno mala po površini, a čijim deminiranjem bi se otvorilo daleko veće područje za ekspolataciju.

Tako bi deminiranjem šumskih odjela Sjenokos-Strugovi-Kičin u ŠG „Zelengora“ bio omogućen pristup drvnoj masi u količini od 30.000 metara kubnih. Slična situacija je i u ŠG „Treskavica“ gdje bi deminiranjem odjela 102, 125 i 126 bio omogućen pristup drvnoj masi u količini od 10.000 metara kubnih“, navodi se u odgovorima.

U „Šumama Srpske“ smatraju da se aktivnosti na rješavanju ovog problema moraju nastaviti, te da je potrebno ponovo definisati minirana područja u šumskom gazdinstvima, te izradom projekata kandidovati područja za deminiranje.

Zvanični podaci BHMAC-a govore da trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u Republici Srpskoj iznosi 242 km2, od čega se na šume odnosi 162 km2 ili 162.000 hektara.

„Detaljnim informacijama o kontaminiranoj površini kojom gazduju “Šume Srpske” ne raspolažemo. Predlažemo da kontaktirate navedenu instituciju u vezi dodatnih informacija. Članom 18. Zakona o deminiranju u BiH definisano je da se sredstva za provođenje Plana deminiranja osiguravaju iz donatorskih sredstava, budžeta institucija BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora.

Javno preduzeće “Šume Srpske” do sada nije učestvovalo u finansiranju programa deminiranja. Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. godine planirano je oslobađanje cjelokupne sumnjive opasne površine u BiH, pa tako i kontaminirane površine kojom gazduje JP “Šume Srpske”. Liste prioritetnih zadataka za deminiranje za svaku kalendarsku godinu usvajaju vlade entiteta prije početka glavne deminerske sezone“, navodi se u odgovorima BHMAC-a na naša pitanja.

Izvor: Capital.ba