"Istra da krene putem Katalonije"

Katalonski referendum inspirisao je raspravu i u hrvatskom Saboru, gde je pre dva dana poslanik SDP Nenad Stazić izjavio da bi "Istrani trebalo da razmisle da postupe kao Katalonci". Stazićev komentar daleko je od realnosti, budući da je zbog brojnih razlika Istru i Kataloniju teško porediti. Ipak, postoje i sličnosti koje itekako vredi pomenuti, makar ako je suditi po interesovanju koje je katalonsko pitanje izazvalo među hrvatskim političarima i u tamošnjim medijima.

Region 06.10.2017 | 22:06 Izjavom koja je bila kruna njegove saborske rasprave SDP-ov zastupnik Nenad Stazić naljutio je mnoge kolege. Kako je rekao Stazić, Istra kao županija ima pravo da traži veću autonomiju jer u budžet Hrvatske uplaćuje 800 miliona kuna više nego što iz njega dobije,a upravo se finansijski razlog ističe kao glavni povod za katalonski referendum o nezavisnosti, s obzirom da taj region donosi najviše prihoda u španski budžet.



Mnogi su se ipak usprotivili njegovoj izjavi. Među prvim SDP-ovcima koji su se javno usprotivili Stazićevom istupu je šef Kluba zastupnika Arsen Bauk, koji je to učinio objavom statusa na svom "fejsbuk" profilu.

- Svako poređenje Istre sa Katalonijom u bilo kojem kontekstu neprimereno je i nepotrebno - napisao je Bauk, koji je tu rečenicu objavio i na italijanskom jeziku, preneo je "Jutarnji list".

Može li Istra putem Katalonije?

Rasprava u Saboru poslužila je ipak kao povod da se podrobnije razmisli o "istarskom pitanju".

Na društvenim mrežama se već nekoliko dana vode polemike ima li Istra pravo na samostalnost (bez obzira na to ima li ili ne zakonsko pravo na tako nešto), odnosno postoji li mogućnost da se takvo pitanje jednog dana otvori.

Katalonija je najrazvijenija od 17 pokrajina Španije, koja profitira ne samo od turizma, već i od industrije s obzirom da se u njoj nalaze veliki industrijski kompleksi. Kao takva, Katalonija je glavni izvor španskog budžeta, a novac koji ostvaruju raspoređuje se širom države. To je glavni razlog za pokretanje katalonskog referenduma sa ciljem dobijanja nezavisnosti, s obzirom da Katalonci žele da veći deo novca koji daju u budžet ostaje u Kataloniji, a da se ne daje Španiji.



Slična ekonomska situacija je i u Istri, koja je jedna od retkih županija u Hrvatskoj koje su u stanju da same sebe finansiraju. Tačnije, stanovnici Istre u budžet uplate mnogo više nego što iz njega dobiju nazad, oko 800 miliona kuna godišnje više. Osim sebe, stanovnici Istre finansiraju i ostale delove Hrvatske, zbog čega na ovom poluostrvu odavno postoji težnja ka jačoj regionalizaciji, kako bi se novac zadržao u županiji.



Pripajanje Hrvatskoj

Oko 90 odsto teritorije poluostrva Istre danas se nalazi u Hrvatskoj, u kojoj živi oko 75 odsto hrvatskog stanovništva, dok među ostalim žiteljima prevlađuju Slovenci i Italijani.

Pre Drugog svetskog rata Istra je bila podeljena između Venecije i Habsburške monarhije, dok se hrvatski nacionalni identitet našao posebno na udaru italijanskih fašista u periodu između dva svetska rata.

Konačno je u sastav Hrvatske ušla tek posle Drugog svetskog rata, kada su kontrolu nad njom preuzeli Tito i partizani.

Neosvojiva politička tvrđava

U Istri politički deluje Istarski demokratski sabor kao najsnažnija i jedina relevantna regionalna stranka u Hrvatskoj.

Ono što je ipak problem za centralnu vlast u Zagrebu jeste da najveća i vladajuća stranka HDZ u Istri nikada nije uspela da postati snažna kao u drugim delovima zemlje.

Iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovisao istarsku nezavisnost, istarski političari, okupljeni uglavnom oko IDS-a, ne kriju da žele da vide Istru kao regiju.

Ipak, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regiona neće biti ništa i da županijski sastav ostaje onakav kakav jeste.
 
 (Blic)