Jedemo li GMO hranu u BiH?

BiH se suočava sa problemom uvoza genetski modifikovane soje sa kojim se suočava i cijela Evropa.

Bosna i Hercegovina 19.08.2017 | 13:26
Jedemo li GMO hranu u BiH?
"EU je prošle godine soje, koja je glavni proteinski dodatak za stočnu hranu, uvezla za 12 miliona evra, a 82 odsto je bilo GMO jer na svjetskom tržištu nema druge soje. Mi u BiH imamo oko 8.000 hektara pod sojom ili manje od 10 odsto potreba za ovim proizvodom", navodi direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Dragan Brenjo.

Međutim, potrošači u EU zainteresovani su za hranu bez genetski modifikovanih organizama objašnjava Rozmeri Mec iz GIZ-a, njemačke organizacije za međunarodnu saradnju.

Ona dodaje da je istraživanje na ovu temu rađeno i u BiH.

"Više od 90 odsto potrošača u BiH je zainteresovano za proizvode bez GMO. Ovi standardi olakšaće proizvođačima označavanje hrane izrađene bez GMO, a potrošačima da lakše prepoznaju i kupuju takve proizvode. Prema našim istraživanjima mnogo potrošača u zemljama EU zahtjeva da na proizvodima i deklaracijama stoji ima li GMO", rekla je Mec.

Prema podacima Organske kontrole bosansko - hercegovačkog sertifikacijskog tijela, na području BiH ima više od 50 proizvođača organske hrane.

Podaci kažu i da se direktno preko organske kontrole godišnje izveze nešto više od četiri miliona evra sertifikovanih roba i to potvrđuje da je zainteresovanost ino-tržišta za proizvode sa ovog područja bez genetski modifikiovanih organizama veliko.

U Republici Srpskoj zakonom je 2009. godine zabranjeno gajenje genetski modifikovanih organizama,

"Nedavno usvojeni standardi za praćenje proizvodnje, kontrolu i sistem sertifikovanja označavanja proizvoda sa oznakom „Bez GMO” se mogu primjenjivati na proizvode životinjskog porijekla, ali i proizvode na bazi biljaka", podsjetio je Brenjo.

Dodaje da će tako biti sigurni da na primjer mlijeko i meso nemaju GMO.

"To možemo provjeriti, ali ne i da li su životinje koje su to proizvele koristile GMO hranu. Na našem tržištu nije dozvoljena prodaja hrane koja sadrži ili potiče od GMO i ukoliko se nađe u bilo kom obliku većem od 0,9 odsto to je kažnjivo. Zato je neophodno ustanoviti standarde koji će biti garant potrošaču da se ne radi o hrani sa GMO", kaže Brenjo.

Izvor: Blic.rs

Komentari / 10

Ostavite komentar
Name

ap

19.08.2017 11:32

Samo usvajaju zakone a kontrolu na njivama niko ne radi.Samo sijede po kafićima inspektori a narod jede da nije svjestan šta ?Ko je uradio analizu uzorka sa njive a odatle ide sve na pijacu ? Niko.Kažu skupa analiza a zakon se napiše,usvoji i odloži u ladicu.

ODGOVORITE
Name

£

19.08.2017 11:34

Genetski modifikovana hrana ce vremenom modifikovati organizme koji je trose.

ODGOVORITE
Name

Cezar

19.08.2017 11:36

Kapitalizam je zlo. Pohlepa je temelj kapitalizma. Uvijek im je malo pa im treba globalizacija, da jos vise zarade. Bolesno.

ODGOVORITE
Name

Olja

19.08.2017 12:12

Sta se cekalo do sada? Standarde je trebalo davno ustanoviti. Ali, kod nas se sada o tome govori pa ce nakon sporog i traljavog rada biti ustanovljeni ko zna koje godine. Bilo bi dobro da ne budem u pravu, ali, ali ... Mi nemamo nikakvu potrebu za GMO hranom i trebalo bi onemoguciti i proizvodnju i uvoz. Sta mislite da li je vlasnik firme koja je glavni proizvodjač ove hrane u svijetu, koristi u svojoj kuhinji?! Gotovo sam sigurna da za njega (njih) postoje farme najkvalitetnije organske hrane koju moze da plati koliko hoce jer ostatku svijeta "uvaljuje" smece koje sam proizvodi i za koje dobija ogroman novac.

ODGOVORITE
Name

oтровани парадајз

19.08.2017 12:13

Што се мало не пише о отрованом парадајзу? Ове године, више но икад, без обзира на пол и старост, драстично је повећан број оних који су имали копривњачу, алегрије, и опекотине по кожи једући монсантов парадајз.

ODGOVORITE
Name

GMO Paradajz

19.08.2017 12:43

Kora debela jer je ubačen hitin iz oklopa kornjače u paradajz.Čuvajte stare sorte povrća i voća.Sjemenske kuće iz Srbije još nisu GMO.

Name

GMO je OTROV

19.08.2017 12:38

Svi prehrambeni artikli(mesni mliječni i konditirski,ulja,sos) koji sadrže soju su otrovi.U BiH se uvozi sojina sačma za prehranu stoke iz Argentine i Brazila prema tome mlijeko i meso sa farmi koje hrane muzne krave i svinje sojinom sačmom su GMO.Primjena soje je i u konditorskoj industruji naročito kremovi,keksovi i flipsovi je 100% GMO jer koriste GMO soju. Sojino ulje je najkancerogenije od svih biljnih ulja,pa i samo sojino ulje je bio dizel koje pokreće dizel automobile.Najveći problem je što industrijske uljare ubacuje to ulje u suncokretovo i maslinovo(odnos 70%sojino 30% maslinovo).Ako želite pravo maslinovo ulje onda pravac u Dalmaciju ili Grčku kod domaćina koji prave ulje u domaćoj izradi.Spas je da se soja izbaci iz ishrane krava muzara,svinja,koka nosilja,tovnih pilića i gusaka.Soja je biljka koja je sve drugo samo ne zdrava iako se nalazi na policama (zdrave hrane)

ODGOVORITE
Name

Tamo Daleko Breee

19.08.2017 12:54

Cartagena protocol je medjunarodni ugovor koji regulise GMO (170 drzava potpisnica). Na pakovanju mora biti obelezeno da je u pitanju GMO, u labaratoriji se moze prepoznati da se radi o GMO, kako kod semena tako i kod biljke, posto se pri modifikaciji ostavljaju odredjeni "signali" kako bi se prepoznala GMO (bez ovog planski ostavljenog "signala" bi bilo nemoguce razlikovati obicnu od GMO biljke). BiH kao i nijedna druga drzava Svedske Trgovinske Oranizacije (WTO) ne moze zabraniti uvoz GMO proizvoda zbog principa iste (EU je to htela da uradi pa je izgubila slucaj). Proizvodnju unutar drzave je lako zabraniti (naoises i usvojis zakon), ali zakone treba i sprovoditi.

ODGOVORITE
Name

Profesor

19.08.2017 12:58

Šaljem punu podršku profesoru Miladinu Ševarliću koji je jedini čovjek koji se bori u parlamentu i medijima ako uspije da se probije medije koji sve uopšteno pričaju,a konkrente argumente struke o štetnosti GMO organizama po čovjeka i zemljište vješto izbjegavaju da objave.Nema više nikoga od medijski poznatih ličnosti koji bi digli glas protiv GMO.

ODGOVORITE
Name

Nosi to od mene

20.08.2017 02:01

Neću to da jedem!

ODGOVORITE