Stranci bježe od industrije u BiH

Direktne strane investicije u BiH ne doprinose njenom ekonomskom oporavku i privrednom razvoju u mjeri u kojoj je to očekivano i poželjno jer stranci zaobilaze industriju i fokusirani su na uslužni i finansijski sektor kojim im brže i uz manje rizika donosi profit.

Bosna i Hercegovina 17.08.2017 | 12:18
Stranci bježe od industrije u BiH
Ekonomisti i analitičari saglasni su da je struktura direktnih stranih investicija veoma loša i da inostrani kapital zaobilazi oblast čija nerazvijenost generiše ključne probleme domaće ekonomije - nisku stopu privrednog rasta, veliku nezaposlenosti i slab izvoz.

Prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije u BiH prošle godine su iznosile 536,3 miliona maraka. Najviše novca stranci su uložili u oblasti trgovine - 148,8 miliona, a slijedi bankarstvo sa 139,1 milion maraka.

Tek na trećem mjestu dolazi jedna proizvodna djelatnost, odnosno proizvodnja duvanskih proizvoda u koju je uloženo 67,7 miliona maraka. U proizvodnju hemikalija i hemijskih proizvoda strani investitori su unijeli 49,3 miliona, a u sektor telekomunikacija 34,2 miliona KM.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru Vjekoslav Domjan kaže da je evidentno da stranci zaobilaze ulaganja u industriju i da su potpuno usmjereni ka uslužnim djelatnostima.

"To je negativan trend jer industrija stvara proizvode sa višom dodatnom vrijednošću i time doprinosi rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Industrija daje i robu za izvoz, a BiH je upravo potrebno da uveća izvoz robe za najmanje dva puta da bi stigla zemlje sa kojima se uopšte može porediti po tom parametru. S obzirom da izostaju značajnije i strane i domaće investicije u industriju nema ništa od povećanja izvoza. Ulaganje u usluge takođe može samo na ograničen način povećati broj radnih mjesta, ali ne može ozbiljnije doprinijeti jačem smanjenju nezaposlenosti u BiH", kazao je Domjan.

Pored strukture, ističe Domjan, BiH ima problem i sa skromnim obimom ukupnih stranih investicija.

"Strane investicije trebaju biti minimalno tri puta veće da bi BiH dostigla globalni prosjek. Loš poslovni ambijent odbija investitore, a na to su posebno osjetljivi stranci.  Sve u svemu, investicije bi trebale biti znatno veće, a njihova struktura primjerenija ekonomskim problemima BiH", zaključio je Domjan.

Istog mišljenja je i ekonomski analitičar Zoran Pavlović iz Banjaluke, koji ističe da investitori pažljivo biraju djelatnost u koju će ulagati u BiH.

"Oni isključivo izbjegavaju kapitalna ulaganja, odnosno kupovinu hala, nabavku mašina i repromaterijala. Ta vrsta ulaganja zahtijeva velike sume novca i dugo vrijeme dok ne dođe do zarade, a to povećava i rizik da će ulaganje uopšte biti isplativo, pogotovo na tržištu kakvo je BiH", rekao je Pavlović.

Nestabilan poslovni ambijent, velika poreska opterećenja i nejasni zakoni ključni su razlozi za koje Pavlović smatra da odbijaju investitore da ozbiljnije ulažu na tržištu BiH.

"Zbog toga i oni koji otvore firmu shvate već nakon mjesec da su došli u zemlju u kojoj nema sigurnosti za poslovanje", kazao je Pavlović.

U poslovnoj zajednici u Republici Srpskoj takođe kažu da je industrijski sektor najmanje atraktivan za strane ulagače.

"Oni ga zaobilaze u širokom luku i da stanje u tom pogledu je veoma loše. Najrizičnije ulaganje je upravo u industriju jer iziskuje mnogo novca, obezbeđenje radne snage, repromaterijala i drugih preduslova. Problem predstavlja i nedovoljna konkurentnost domaće radne snage i proizvoda. Zbog toga su trgovina, finansijski i IT sektor atraktivniji za ulaganja zbog dobiti koju ostvaruju brže i sa manje rizika", kaže predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Mihajlo Vidić i dodaje da su podaci o stranim investicijama u BiH katastrofalni i da bi njihov iznos trebao biti znatno veći da bi se osjetio i ekonomski napredak.

Rasterećenja

Mihajlo Vidić ističe da BiH mora da posegne za poreskim rasterećenjima kako bi popravila poslovno okruženje i privukla strane investicije.

"Potrebno je smanjiti i obim dokumentacije koja je neophodna prilikom ulaganja i otvaranja preduzeća. Na taj način bi mogli koliko-toliko popraviti situaciju i graditi bolji imidž za privlačenje stranih investitora", kazao je Vidić.

(Glas Srpske)

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

M

17.08.2017 12:46

Vide ljudi da od beiha nema nista.nisu ko nase bosnje.cim nije po njiovom odma kmece

ODGOVORITE
Name

рибар

17.08.2017 13:10

Каква наша индустрија, али и кад би било улагања као у Србији, боље да га не буде. Србија се задужује да би "стрнци отворили фирме", а онда робовласништво. Примјер фабрика каблова за аутомобиле у Баточини, све словенцу Србија дала, модерна технологија, сва роба за извоз, профит абнормалан, а плате 200 евра, ради се свака субота, пословођа води раднике са њиховим породицама на колективно гласање за АВ.................... Боље цијепати дрва за надницу, или ако имаш земље кромпир и лук садити, него бити слуга настраним монструмима, зар не?

ODGOVORITE