Širi se spisak zaštićenih u RS?

Republika Srpska mogla bi da od jeseni proširi spisak funkcionera koji bi trebalo da budu zaštićeni od krivične odgovornosti.

Republika Srpska 21.07.2017 | 20:50 Mada je pala optužnica protiv četvorice članova Komisije za sprovođenje referenduma koji se, za razliku od poslanika, u ovom slučaju nisu mogli pozvati na imunitet od krivične odgovornosti, predsjednik RS Milorad Dodik najavio je „sređivanje“ Zakona o imunitetu u RS.

''Još je visoki predstavnik Pedi Ešdaun, smatrajući da potpuno treba da devastira RS, ukinuo Zakon o imunitetu, koji je kasnije vraćen, ali samo za poslanike. Smatram da ga sada treba vratiti u domen svih koji su odgovorni za postupanje po odlukama državnih organa na određenom nivou. Mislim da ćemo već u septembru raditi na tome da dobijemo novi zakon o imunitetu'', izjavio je Dodik.

Populizam

Međutim, da bi Srpska zakonski riješila pitanje imuniteta kako želi, prvo mora da stavi van snage Ešdaunov zakon ili da ga izmijeni i dopuni, čime će indirektno “verifikovati” OHR-ov zakon.

S obzirom na to da se postojećim zakonom na imunitet mogu pozvati samo poslanici, novim zakonom bi, osim njih, mogli da se pozovu i predsednik RS, ministri i drugi funkcioneri koji postupaju po odlukama državnih organa.

U opoziciji ne gledaju blagonaklono na najave iz vladajućeg tabora, smatrajući ih još jednim populističkim potezom.

''Zašto to Dodik nije uradio prije pet ili deset godina, ako je toliki dušebrižnik, već se odjednom sada sjetio. To opet ništa neće riješiti i mislim da je to čisti dnevno-politički marketing svojstven Miloradu Dodiku. Neka prvo predloži zakon o Ustavnom sudu BiH, što je obećao do sada bar deset puta, pa neka to prvo riješi i neka vrati sve nadležnosti koje su zahvaljujući njegovoj stranci prenesene na nivo BiH i vrati na nivo RS. To je obećao pre pet godina'', kaže lider i poslanik PDP Branislav Borenović.

Čin straha

Istovremeno, poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS Nedeljko Glamočak ističe da nigdje u svijetu nema apsolutnog imuniteta i da neka odgovornost funkcionera mora da postoji.

''Ne vidim potrebe za donošenje zakona o nekom velikom imunitetu. Imam osjećaj da se to donosi iz nekog straha. Sada je teško pričati o tome kako će se postaviti taj zakon i na šta će se imunitet odnositi. Ali, imam osjećaj da šta god se dešava u društvu, neko to gleda iz svog ugla i želi u svemu tome da poentira, ako ne politički onda, bar lično'', kaže Glamočak.

Predsjednik Slobodnog demokratskog srpskog kluba u NS RS Darko Banjac smatra da bi svi koji obavljaju određene poslove u ime države trebalo da imaju imunitet u okviru svojih poslova, ali ne i da imaju imunitet od izvršenja nekog krivičnog djela.

''Treba se definisati zakonom jedan vid imuniteta za one osobe koje po nalogu Vlade RS ili u ime NS RS obavljaju ili sprovode neki posao. To je svugdje u svijetu, zašto ne bi bilo i kod nas'', kaže Banjac.

Ešdaunov zakon

Prema zakonu koju je u oktobru 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun, poslanici i članovi Narodne skupštine i Vijeća naroda mogu se pozvati na imunitet od krivične i građanske odgovornosti, a predsjednik, potpredsjednici RS i članovi Vlade RS na imunitet od optužbi za odgovornost u parničnim postupcima.

Izvor: Blic