Žele treći kanal zbog politike

Prijedlog HNS-a za stvaranje trećeg kanala nije prijedlog Hrvata, nego nevladine organizacije - reaguju intelektualci. HNS optužuju da su NVO koja nema pravo da na ovaj način učestvuje u političkom životu. Osim toga, dodaju, kanal na hrvatskom jeziku nije potreban, jer ga dovoljno ima na javnim emiterima, i u javnom životu.

Bosna i Hercegovina 18.06.2017 | 16:55 Sasvim je jasno da “treći kanal“ kojeg predlaže HNS najmanje ima veze sa ostvarivanjem prava hrvatskog naroda na TV kanal na svom jeziku. HNS želi kanal na kojem bi se isključivo provodila uređivačka politika koju bi diktirali njegovi čelnici .

„RTV FBIH 1 Sa sjedištem u Sarajevu, RTV FBIH 2 sa sjedištem u Mostaru“ pojasnio je Božo Ljubić.

„Zašto u Mostaru ako je sva struktura u Sarajevu. Po srijedi je naprosto ambicija koja stoji u tekstu, da se izmještanjem tog jednog programa federalne televizije u Mostar ostvare sve pretpostavke da se taj dio federalne televizije stavi pod šapu vlastite kontrole“, rekao je Slavo Kukić, iz Mostara.

Mnogo veći problem od samog jezika je zapravo preuzimanje uređivačke politike i finansijskih tokova, smatra profesor Slaven  Kovačević.

„Televizije koje plaćaju građani, vrlo vidno nastoje da govore na hrvatskom jeziku i to deset godina najmanje, do te mjere da su i akcenat počeli da preuzimaju na taj način da bi im jedan Zagrebčanin pozavidio na poznavanju hrvatskog jezika“, rekao je Slaven  Kovačević, profesor iz Sarajeva.

„Nije po srijedi jezik, po srijedi je ambicija da se na račun građana BiH napravi vlastita medijska puškarnica koja će osiguravati produžavanje vijeka vlastitog političkog trajanja“, kazao je Kukić.

Naš sagovornik podsjeća da je postojao medij na hrvatskom jeziku. Radio Herceg Bosne.

„Neka HDZ odgovori zaposlenima nekadašnjeg radija HB koji je propao iz finansijskih razloga, i gdje su sada na sudu. Neka njima odgovori šta se tamo desilo. Da bi nama građanima ove zemlje mogao odgovoriti da on umije voditi jednu televiziju“, rekao je Kovačević.

Da se radi o prijedlogu koji produbljuje podjele u bh. društvu oslikava i zahtjev da sjedište “trećeg kanala“ bude u Mostaru.

“Mostar može biti samo grad Mostaraca, svih koji tamo žive, a u njemu je udio Hrvata i Bošnjaka ako se o njima radi i po zadnjem popisu takav da je što bi se reklo bara-bara, u njemu je i Srba bez obzira što je značajan dio njih otišao, sada  nas njihov broj tjera na pitanje jesu li oni tu građani trećeg reda.

Mada se radi o mehaničkoj izmješanosti stanovništva u Mostaru još uvijek, po sebi odbacuje sve snove moguće o Mostaru kao Stolnom hrvatskom gradu kako ga Čović u jednoj izbornoj noći oslovi. On može biti samo grad Mostaraca pa kako god  da se oni izjašnjavaju“, dodao je Kukić.

Treba li napominjati i da HDZ-ovu nemoć u Mostaru najbolje oslikavaju rezultati izbora u kojima ova stranka u Mostaru nikada nije odnijela pobjedu u posljednjih 20 godina.

Na vlasti su u Mostaru zadnjih 13 godina, što zahvaljujući neodržavanju izbora posljednjih pet, što zahvaljujući postizbornoim poklonu kojeg su dobili u dva mandata 2004. i 2008. godine, u vidu podrške Ljubi Bešliću.

Izvor: Vijesti.ba