Gubi li ili dobija BiH sporove?

Pismeni dio procesa, odnosno razmjena pismenih izjašnjenja, okončana je i krajem oktobra ili početkom novembra slijedi usmena rasprava pred arbitrima Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova iz Vašingtona, izjavio je za Faktor v. d. pravobranioca BiH Mlađen Mandić. Slovenačka firma Elektrogospodarstvo pokrenula je ovaj spor, vrijedan 1,3 milijarde KM, 2014. godine protiv BiH.

Bosna i Hercegovina 22.05.2017 | 12:47 - Mi smatramo, da bismo trebali dokazati i u toku rasprave, da Međunarodni centar u Vašingtonu nije nadležan za rješavanje ovog spora. Prije svega, pred ovim arbitražnim sudom sporove mogu pokretati privatne kompanije ili fizička lica protiv država, ali ne i firme u vlasništvu države, odnosno javna preduzeća. Elektrogospodarstvo Slovenije je, u vrijeme potpisivanja ugovora sa termoelektranom Ugljevik, 1981. godine, bilo javna firma. Osim toga, u vrijeme potpisivanja tog ugovora radilo se o odnosima unutar jedne zemlje, a ne o međudržavnom ugovoru – kazao je Mandić, navodeći da je Slovenija već izgubila dva slična spora pred istim sudom protiv Srbije.

Slovenačka firma Elektrogospodarstvo pokrenulo je ovaj spor, vrijedan 1,3 milijarde KM, 2014. godine. Ukoliko slovenačka kompanija dobije ovaj slučaj i ako budu obračunate zatezne kamate, odštetni iznos bi mogao narasti i do tri milijarde KM.

Osnov za pokretanje postupka je ugovor o investiranju Elektrokospodarstva Slovenije u TE Ugljevik iz 1981. godine. Prema tom ugovoru, TE Ugljevik je bila obavezna isporučivati određenu količinu električne energije Sloveniji pod povoljnim uslovima, odnosno po cijeni nižoj od tržišne. Do 1992. godine je taj sporazum funkcionisao, ali je tada prestala isporuka. Slovenci su godinama nakon rata pokušali ostvariti svoja prava na osnovu ovog ugovora, a kada u tome nisu uspjeli pokrenuli su spor pred međunarodnim arbitražnbim sudom.

Mandić je dodao i kako je Hrvatska elektroprivreda najavila pokretanje sličnog spora protiv bh. firme Termoelektrana Gacko, odnosno na osnovu sličnog ugovora kojeg ima i Elektrogospodarstvo, ali koji je potpisan 1974. godine. Odštetni zahtjev u ovom slučaju bio bi vrijedan oko 100 miliona KM.

Slovenački slučaj nije jedini spor koji se protiv BiH vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Tu su još i slučajevi tužbi slovenačkog Viadukta i austrijskog Strabaga.

Slovenački Viadukt je tužio BiH zbog toga što je Vlada Republike Srpske svojevremeno dodijelila jednu koncesiju za dvije komapnije. Prvo je Viaduktu odobrila gradnju hidroelektrana Krupa i Banja Luka na Vrbasu, da bi naknadno, nakon što nisu ispunili svoj dio obaveza iz koncesionog ugovora, istu koncesiju odobrili firmi Hidroelektrane na Vrbasu za izgradnju HE Bočac 2. Vrijednost tužbenog zahtjeva je oko 100 miliona KM.

- U ovom slučaju Vlada Republike Srpske je prihvatila da snosi sve troškove, a uloga pravobranioca BiH je samo da nadgleda cijeli proces kako bi spriječio da država BiH, odnosno državne institucije pretrpe štetu zbog ovog slučaja – kazao je Mandić.

Treći slučaj, i jedini kojeg će BiH vjerovatno morati "iskeširati" je tužba austrijskog Strabaga vrijedna oko milion maraka. Radi se o tome da BiH nije ispunila svoj dio ugovornih obaveza s ciljem priprema za izgradnju mosta na Savi kod Svilaja, tako da Strabag nije mogao na vrijeme početi izgradnju. Zbog toga je raskinut ovaj ugovor, a austrijska kompanija je pokrenula spor za naplatu odštete.

S druge strane, BiH u susjednim državama ima značajnu imovinu, koju nikada nije uspjela vratiti niti naplatiti odštetu.

- Vrijednost te imovine je oko tri milijarde KM, barem prema procjenama koje smo mi do sada vršili. Najveći dio te imovine se nalazi u Hrvatskoj. Radi se o odmaralištima na jadranskoj obali, stanovima naših firmi, proizvodnim pogonima, poslovnim prostorima, pa čak i jednoj luci, onoj u Šibeniku. Razlog zbog kojeg BiH još nije vratila svoju imovinu je što u Sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ stoji da će se ova pitanja rješavati međudržavnim sporazumima, a Hrvatska uporno izbjegava potpisati takav sporazum sa BiH – istakao je Mandić.

Napomenuo je i da je BiH pred hrvatskim sudovima pokretala sporove za povrat imovine, ali su presude uvijek bile protiv BiH, uz isto obrazloženje da je nemoguće ispuniti zahtjev do potpisivanja međudržavnog sporazuma.

U ovakvim slučajevima gotovo je nemoguće pokrenuti neki spor pred međunarodnim sudovima, jer bi to trebale učiniti firme koje su bile prvobitni vlasnici tih nekretnina, poput sarajevskog Šipada, velikokladuškog Agrokomerca i druge, od kojih neke više i ne postoje. Naime, država BiH može pokrenuti spor samo za onu imovinu koja je u njenom vlasništvu, a u Hrvatskoj se kao vlasnici nekretnina i dalje vode bh. firme.

(Faktor)