Oprezno sa uzimanjem vitamina

Čini se kao jednostavan savet - jedite povrće, vežbajte i uzimajte vitamine. Međutim, nije sve tako jednostavno, jer preterano uzimanje bilo kog sintetičkog vitamina može da izazove razne toksične reakcije, pa čak i nastanak kamena u bubregu.

Bosna i Hercegovina 10.04.2017 | 21:12
Oprezno sa uzimanjem vitamina
Uzimanje veštačkih vitamina poslednjih godina sve više je rasprostranjeno i uzimaju se i ako nam nisu potrebni.

- Ukoliko je neko zdrav uopšte ne treba da uzima veštačke - sintetičke vitamine. Raznovrsna i zdrava ishrana sve te vitamine nadoknađuje, tako da nema potrebe da se uzimaju dodatni.

Pogotovu tu mislim na vitamine rastvorljive u mastima - A, D, K, E, koji su opasni zbog potencijalne toksičnosti jer se akumuliraju u organizmu. Oni moraju da se koriste pod kontrolom lekara i zato ih ne treba napamet uzimati - objašnjava za "Blic" Vukosava Stevanović iz Apotekarskog jezgra.

Zato donosimo popis vitamina i dodatka ishrani koje bi trebalo da koristitimo, ali i onih koje bi trebalo da izbjegavamo:

Multivitamini: Preskočite ih

Sve što je potrebno može se dobiti uravnoteženom ishranom. Decenijama se smatralo da su multivitaminski preparati od ključnog značaja za opše zdravlje. Pa tako vitamin C jača imunitet, vitamin A čuva vid, a vitamin B daje energiju.

Najbitnije je to što se svi ti sastojci nalaze u namirnicama koje svako od nas jede.

Vitamin D: Uzimajte ga



Jača kosti i nema ga u mnogo namirnica. Vitamin D je veoma važan sastojak koji jača kosti tako što doprinosi apsorpciji kalcijuma. Izlaganje sunčevoj svetlosti također pomaže organizmu da ga proizvede, ali zimi te svetlosti nema dovoljno.

- S obzirom da je vitamin D rastvorljiv u masti i da može izazvati toksične efekte ukoliko se koristi na svoju ruku. Moj savet je da umesto preparata koristite riblje ulje - objašnjava Stevanović.

Antioksidansi: Preskočite ih

Vitamini A, C i E su antioksidansi koji se u različitim oblicima nalaze u mnogim vrstama voća, naročito u bobičastim plodovima, povrću i smatra se da štite od raka. Istraživanja, međutim, pokazuju da preterano konzumiranje antioksidanasa može biti štetno.

Vitamin C: Preskočite ga



Čitav niz istraživanja je pokazao da je pomama za vitaminom C - koju je izazvao hemičar Linus Pauling 1970-tih godina kada je preporučio dnevni unos od oko 2.000 miligrama, a najmanje 200-250 miligrama dnevno - zapravo neosnovana i da vitamin C nimalo, ili gotovo nimalo ne doprinosi sprečavanju prehlade.

Čak, preterane doze od 2.000 miligrama i više povećavaju rizik od pojave kamena u bubregu. Prema tome treba se truditi da se vitamin C unosi kroz ishranu. Osim limuna i šipka, crvena paprika, kivi, brokuli, pomorandže i jagode vrlo su bogati ovim vitaminom.

Vitamin B3: Preskočite ga

Bolje je jesti tunjevinu, cveklu i losos. Godinama se priča da je vitamin B3 dobar za sve: od Alchajmerove bolesti do bolesti srca. Naučnici su, međutim, odnedavno apelovali na lekare da ne preteruju kada propisuju preparate sa vitaminom B3.

Probiotici: Može i ne mora



Koriste se kako bi podstakli razvoj miliona korisnih bakterija u našim crevima. Međutim, primena u praksi ipak je malo složenija. Efekti probiotika za sada je vrlo različit. Ponekad pomaže, ponekad ne. Zbog toga bolje popijte jogurt umesto da skupo plaćate probiotički preparat.

Cink: Uzimajte ga

To je jedan od retkih sastojaka koji mogu skratiti trajanje prehlade. Za razliku od vitamina C, za koji se pokazalo da ni najmanje ne doprinosi sprečavanju prehlade, cink očigledno skraćuje trajanje simptoma.

Prehlađeni ljudi koji su ga počeli uzimati brže su ozdravili i imali su blaže simptome od ljudi koji su uzimali placebo, pokazuje istraživanje iz 2011.

Vitamin E: Preskočite ga

Bolje je jesti spanać. I on spada u one vitamine rastvorljive u masti, koji mogu biti toksični. Zato ako želite unositi vitamin E, napravite salatu od svežeg spanaća. Namirnice bogate vitaminom E su i biljna ulja, posebno suncokretovo, kao i semenke, bademi, kikiriki i jaja.

Folna kiselina: Uzimajte je ako ste trudni i ako želite da zatrudnite



Folna kiselina je vitamin B koji organizam koristi za proizvodnju novih ćelija. Stručnjaci preporučuju ženama koje žele postati majke oko 400 mikrograma folne kiseline dnevno zato što je njihovom organizmu potrebno više ove supstance kada u nose bebu.

Nekoliko većih istraživanja pokazalo je da suplementi folne kiseline pre i tokom trudnoće smanjuju opasnost od oštećenja neuralne cevi,defekti koi podrazumevaju nepotpun razvoj mozga.

(Blic)

Komentari / 0

Ostavite komentar