Zbog nužde u brak i sa rođacima

Brakovi sa rođacima, koji su strani državljani, najlakši je put do rješavanja pitanja egzistencije i dobijanja papira u nekoj od zapadnoevropskih zemalja.

Republika Srpska 01.02.2017 | 18:22 Da odu iz zemlje građani kopaju rukama i nogama. Uče jezike i prekvalifikuju se. Spremni su da rade na crno i kriju od policije, da se vjenčaju sa strancima za papire, a sada su otišli i korak dalje.

S obzirom da je vjenčavanje sa bližim rođacima u nekim zemljama poput Švajcarske i Holandije dozvoljeno, mnogi su to iskoristili kako bi se domogli toliko željenih zapadnoevropskih zemalja. Brak sa nekim od rođaka je besplatan i to je put ka sigurnom rješevanju papira.

Banjalučanin M.K, koji već duže ne može da nađe posao, kaže da planira da ode u inostranstvo, a papire namjerava da sredi tako što će da oženi tetkinu kćerku, koja živi u Švajcarskoj.

"Bićemo pet godina u braku, nakon toga ću se razvesti, a dobiću papire. Dugo sam razmišljao o tome, ali na kraju sam shvatio da u tome nema ništa loše. Riječ je samo o braku na papiru, a time ću obezbediti svoju budućnost", kaže ovaj Banjalučanin koji je želio da ostane anoniman.

Stupanje u brak sa rođacima do četvrtog kolena zabranjeno je prema Porodičnom zakonu RS, dok se prema običajnom pravu kod nas nije dozvoljeno venčavati sa rođacima do devetog kolena. To što su mnogi građani spremni da pogaze običaje i tradiciju, samo potvrđuje da je društvo zapalo u krizu, ocena je sociologa.

Sociolog Nemanja Đukić kaže da se nekada mijenjala vera za večeru, a sada je došlo vrijeme da se za papire mijenja tradicija.

"To dodatno argumentuje kakvo je ekonomsko stanje u zemlji, jer ljudi više ne prezaju ni pred čim da obezbIJede sebi bolju egzistenciju", ističe Đukić.

Ekonomska kriza, dodaje on, uzrokuje i onu veću i opasniju - krizu tradicionalnih i moralnih vrednosti.

"Tradicija je nešto najvrIJednije što svako društvo ima, a svakodnevno je urušavamo i gazimo. Pitanje je dokle smo spremni da idemo da se odreknemo tradicije i običaja", kaže Đukić.

Advokat iz Banjaluke Željko Bubić objašnjava da kod nas brak sklopljen sa bližim srodnicima nije priznat.

"Zato matičari, a i sveštenici na vJenčanju, pitaju da li ima nekih smetnji da se brak sklopi. Sa pravne tačke gledišta, brak sklopljen sa bližim rođacima je ništavan. Takav brak poništava se tužbom za poništavanje sa građansko pravnog aspekta, a sa krivičnog aspekta to je krivično delo. Međutim, u evropskim zemljama to je malo drugačije. Postoje odstupanja od države do države, odnosno sve zavisi od stepena konzervativnosti ili liberalnosti nekog društva, kao što neke zemlje tolerišu korištenje lakih droga i prostituciju", navodi Bubić.

Statistika je neumoljiva. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, 2015. godine zemlju je napustilo više od 80.000 ljudi starih između 25 i 40 godina, a razlozi odlaska uglavnom su ekonomske prirode. U Izveštaju UNDP stoji da se čak 62 odsto mladih izjasnilo da želi da napusti BiH, ukoliko bi im se za to ukazala prilika.

Stric htio da ženi bratanicu

Banjalučki matičari pričaju da je bilo situacija da su naši državljani pokušali ovde da sklope brak sa rođacima.

"Mi ne možemo da znamo da li je neko u srodstvu ili ne; za to treba da odgovaraju kumovi i svedoci na venčanju. Jednom se desilo da je stric hteo da oženi bratanicu zbog papira i da je vodi u Francusku. Saznalo se da su rođaci, a još se ispostavilo da je oženjen u Francuskoj. U celi slučaj se umiješala policija", priča matičar s dugogodišnjim iskustvom.

(EuroBlic)