Internet – korisna i opasna komunikacija

Iako o tome uglavnom ne volimo da mislimo, na internetu postoji pravo obilje informacija o svima nama, od relativno benignih do potencijalno krajnje opasnih, a koje smo svetu podelili mi sami preuzimanjem raznih besplatnih aplikacija, onlajn kupovinom ili korišćenjem određenih usluga.

Informacione tehnologije 17.07.2016 | 12:25
Internet – korisna i opasna komunikacija
Stoga je anonimnost na internetu nemoguća bez apsolutne apstinencije, što je u savremenom svetu gotovo nemoguće postići.

Pametni telefoni prate lokaciju na kojoj se nalazi njegov vlasnik
Čim se, naime, na pametnom telefonu uključi opcija lokacijskog praćenja „Gugla“, „Epla“ i druge firme znaju adresu stanovanja korisnika tog telefona čak ako to eksplicitno nije navedeno.

Kada se nešto kupuje na Ibeju, Amazonu ili nekom od domaćih onlajn dućana, ta stranica pamti šta je to što je kupljeno, kao i šta je pregledano, što određenim kompanijama koristi za buduće ponude sačinjene prema afinitetima kupca.

Inače, ta opcija se lako može izbeći aktiviranjem opcije isključivanja pamćenja i istorije pregleda.

Neretko korisnici Fejsbuka i drugih društvenih mreža ostavljaju svoj broj telefona, što bi zarad lične sigurnosti trebalo onemogućiti da on bude vidljiv drugim neželjenim osoba.

Nedavne studije su, naime, pokazale da je hakerima dovoljan samo broj telefona da dobiju pristup u poruke vlasnika određenog broja, otvara se mogućnost prisluškivanja razgovora, ali i praćenje poziva i kretanje.

Stoga se onim bojažljivima ili onim potpuno paranoičnim preporučuje da otvaraju lažne profile sa lažnim podacima. Kod korisnika Linkdina lako je saznati gde oni rade i onda kada se to izričito ne kaže.

Fejsbuk i Linkdin, na primer, od korisnika traže da ispune profile raznim detaljima, uključujući i obrazovne institucije koje su pohađali. Ta informacija potom postaje opšte dobro do kojeg bilo ko može doći jednostavnim guglanjem.

Nažalost, to može biti i jedan od elemenata koje mogu upotrebiti kradljivci identiteta pa te podatke sa svetom treba deliti samo ako se misli da će biti od neke koristi. Internetom kruže i fotografije koje korisnik deli na društvenim mrežama.

Oni koji imaju nešto protiv toga trebalo bi na svim društvenim mrežama da pojačaju nivo privatnosti u deljenju fotografija, iako za to može da bude kasno budući da se fotografija pojavi na drugim sajtovima odmah po postavljanju.

Ne treba zaboraviti da pametni telefoni konstantno prate lokaciju na kojoj se nalazi njegov vlasnik.

Na internetu bi mogla biti zloupotrebljena tablica automobila, ako se na primer na nekim fotografijama ona može videti i onda se kao jedini lek preporučuje da se pre objavljivanja takve fotografije registarski broj zamuti. Isto se može učiniti i na Jutjub kanalu.

Ako korisnik interneta onlajn bukira godišnji odmor, stranica na kojoj to čini, jasno, zna taj podatak, a znaju to i društvene mreže preko kojih se dele statusi i fotografije sa odmora.Gugl će to svakako znati, ako potvrda o bukingu dolazi na dži mejl.

Većina onlajn trgovina nudi opciju pamćenja detalja kreditne kartice korisnika kako bi bio olakšan proces plaćanja pri narednim kupovinama. Iako su ti podaci u načelu sigurni, uvek postoji rizik da procure negde na vebu. Treba stoga imati na umu da su detalji kreditnih kartica vrlo popularna roba na “dark vebu”, odnosno crnom tržištu interneta, a cena, na primer, ukradenih podataka kartica s područja Britanije, kreće se od 10 do 25 funti.

Zato se preporučuje da nikada ne ostavljate svoje podatke. Iako Gugl ističe da njegova opcija Street View nije predviđena za gledanje u realnom vremenu i dalje se korisnik može osećati neugodno zbog činjenice da ljudi mogu pogledati gde živite i proveriti kako izgleda vaša kuća, vrt ili parkirani automobil.

Postoji, međutim, mogućnost zamagljivanja ovih podataka, ali je to trajno i kasnije se više ne može poništiti ono što je zamućeno.

RTS
foto: internet

Komentari / 0

Ostavite komentar