Njegovati politiku jedinstvenog srpskog kulturnog prostora

Akademik Slobodan Remetić rekao je Srni da treba njegovati politiku jedinstvenog srpskog kulturnog prostora, što podrazumijeva slične ili iste udžbenike i školski program.

Republika Srpska 01.12.2015 | 10:20

"To je ovo što ima sada u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i dijaspori. Ima tu i problema i starih navika, ali i lepih akcija kao što je `Negujmo srpski jezik`", rekao je Remetić.

On je istakao da briga o jeziku mora biti stalna kao higijena čovjeka, a ne samo kada je neki državni i vjerski praznik i "kada idu nedeljom u crkvu i na vašar".

Govoreći o stranim uticajima na srpski jezik, on je naveo da se ne mogu podizati ni ograđeni zidovi kao za izbjeglice, ali da ne treba ni pretjerivati i uzimati strane termine ako postoji odgovarajući srpski.

Remetić kaže da je razmjena dobara civilizacijska tekovina, pa je tako i pismo pozajmica, koja je došla "sa strane" - latinica od latinskog, a ćirilica od grčkog jezika.

"Treba naći meru, a u vreme ovih vrlo neprijatnih globalizacija ima pomalo nasilja i forsiranja, kao feminizacija koja ide do apsurda, a postoji i pomodarstvo", rekao je Remetić.

On je naveo da jezik dijeli sudbinu svog naroda jer koliko je ugrožen narod, toliko je i jezik.

"Jezička politika deo je opšte politike. Na prostoru BiH vidi se kako se ponovila istorija iz vremena Benjamina Kalaja i pokušaja sa zemaljskim jezikom, pa bosanskim jezikom, a sada imamo `mutatis mutandis`", rekao je Remetić.

Remetić kaže da je, sticajem okolnosti, srpski jezik pomalo bio zapušten, a Srbi u "pitonskom zagrljaju" drugih zbog srpsko-hrvatskog jezika.

"Danas imamo poliglosiju, ali lingvistički je jedan jezik od Bugarske do Slovenije, dok imamo više političkih jezika", dodao je Remetić, navodeći da se raspadom državne zajednice raspala i jezička zajednica.

On je istakao da na ovom dijelu Balkana u osnovi postoji jedan jezik koji je Vuk Karadžić reformisao za potrebe svog naroda i kulture.

"Jezik ne voli stege, ali ni nered. Pre svega, treba imati instrumente jezika, a to su udžbenici i rečnici", rekao je Remetić, navodeći da su Srbi "ostavši sami" shvatili da je jezička briga ozbiljan posao i da se mora voditi institucionalno i organizovano.