Previše čistoće izaziva astmu i alergije

Zapadni svet danas živi u doba opsesivne čistoće, koristi antibakterijske sapune, kućne potrepštine koje ubijaju 99,99 odsto bakterija, tušira se svaki dan i neprestano menja odeću, peškire i čaršave, iako stručnjaci već neko vreme poručuju kako previše čistoće vodi u bolest.

Zdravlje 24.11.2015 | 10:24
Previše čistoće izaziva astmu i alergije

Smatra se da su mikroorganizmi loši, jednostavno rečeno. Ali istovremeno nas naučnici upozoravaju da je loše insistirati na prevelikoj čistoći jer to vodi ka astmi i mnogim vrstama alergija. Treba uspostaviti ravnotežu, poručuju, između potrebe za potpunom čistoćom i života sa spoznajom da su bakterije svuda oko nas.

Od 19. veka je poznato da neke bakterije izazivaju bolesti, a od tada je čistoća značajno poboljšala ljudsko zdravlje. Ipak, nisu svi mikroorganizmi loši. Istina je da postoje bakterije koje uzrokuju smrtonosne bolesti, ali većina ih je ipak izuzetno korisna za naše zdravlje, i u organizmu i u okolini.

Godine 1989. britanski epidemiolog Dejvid Strahan bio je prvi koji je sugerisao da bi izlaganje infekcijama tokom detinjstva moglo osigurati dobru odbranu protiv alergija kasnije u životu.

Alergija se zapravo razvija kada organizam percipira bezopasne supstance kao veliki napad. Naša tela, kaže Doroti Metjus, biolog na Rusel Sejdž koledžu u Njujorku preterano reagiraju na korisne mikrobe jer je naš imunološki sistem zaboravio kako s njima da živi u miru.

Grejam Ruk, epidemiolog na Univerzitetu u Londonu zato preporučuje da mama svojom pljuvačkom očisti cuclu koja je pala na pod umesto da bebi da novu, sterilnu. Onima koji misle da su psi prljavi poručuje da ti ljubimci kod dece mogu da smanje alergije. Terapija izlaganjem počinje pri rođenju - zato je za decu bolje da budu rođena prirodnim putem nego carskim rezom, kaže Ruk.

Sledi pitanje kako se zaštititi od bolesti koje uzrokuju loše bakterije, a zadržati dobre. Ruk kaže da je ključno pranje ruku, dobro i dovoljno dugo, ali svi delovi tela ne moraju da se peru na taj način, kaže on. Menjanje donjeg rublja svaki dan spada u kategoriju nužnog.

Što se tiče kuće, nije važno preterano čišćenje nego ciljano i detaljno, što je bolje nego "jednom nedeljno", kaže Seli Blumfild, čelnica Međunarodnog naučnog foruma za higijenu kuće. Ako se na kuhinjskoj podlozi secka povrće, čišćenje može da pričeka, ali ako se seče meso i riba - ne može. Ne postoje naučni podaci o tome koliko često menjati čaršave, pidžame i peškire, ali ona predlaže jednom nedeljno.

Posebno oprezan treba biti s kuhinjskim krpama i sunđerima, a nakon korišćenja toaleta spuštati dasku.

Deca koja rastu u okruženju koje nije opsesivno čisto imaju manju stopu alergija i astme, zaključak je naučnika. Zdrav život podstiče se i izlaganjem domaćim životinjama i bezopasnim ali ključnim mikroorganizmima u prljavštini, hrani i vodi.

B 92

Komentari / 0

Ostavite komentar