Otkrivena DNK kafe

Kafa je izuzetno cenjen napitak čijoj velikoj popularnosti, uz atraktivnu aromu i ukus, doprinosi i stimulišuće dejstvo kofeina, svrstavajući je među najčešće konzumirane napitke.

Zdravlje 02.10.2015 | 11:30
Otkrivena DNK kafe

Danas se konzumira više od 2,25 milijardi šoljica kafe dnevno, čime se kafa svrstava i među najvažnije poljoprivredne kulture, budući da se kultiviše u osamdesetak zemalja na više od 11 miliona hektara. Taksonomski gledano, kafa pripada porodici Rubiaceae, po veličini četvrtoj po redu porodici unutar familije cvetnjača, koja se sastoji od 11.000 vrsta podeljenih u 660 rodova.

Genom (DNK) kafe godinama je predmet naučnih istraživanja, a nedavno objavljeni rezultati pokazali su izuzetnu podudarnost utvrđenih hromozomskih regija kafe s hromozomskim regijama vinove loze, ali i visoku podudarnost s genomom paradajza.

Kako bi za budućnost osigurali održive količine visokokvalitetnih sirovina poput kakaovca i kafe, prošle je godine grupa naučnika s Francuskog instituta za istraživanje i razvoj i Nacionalnog centra za sekvencionisanje i Univerziteta u Bafalu, uz pomoć stručnjaka iz Nestléovog razvojno-istraživačkog centra u Toursu, sekvencirala DNK zrna kafe Robusta. Ovo značajno otkriće u budućnosti bi moglo biti ključno za unapređenje prinosa, kvalitet ploda i otpornost prema bolestima i suši, a moglo bi uticati i na povećanje prihoda poljoprivrednika.

Otkriveno je da je većina genetskih struktura kafe Robusta odgovorna za dve glavne funkcije, a to su odbrambeni sistem biljke i metabolički procesi. Genom kafe uključuje nekoliko specifičnih gena važnih za obrambene funkcije biljke, među kojima i N-metiltransferaze (NMT) koje učestvuju u biosintezi kofeina. Kofein je hemijski spoj koji sintetiše nekoliko biljnih vrsta, među kojima su kakaovac i čaj, a sintetiše se i u listovima biljke kafe gde ima insekticidna svojstva, ali i u plodovima i semenkama u kojima inhibira klijanje semenke. Udo kofeina u kafi zavisi od varijeteta biljke, geografskog porekla, klimatskih uslova, perioda berbe i načina prerade, intenzitetu prženja zrna kafe i načinu pripreme napitka.

Novije epidemiološke studije takođe potvrđuju brojna pozitivna dejstva kafe kao što je smanjenje rizika razvoja Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, dijabetesa tipa 2 i karcinoma jetre i debelog creva, čemu, uz kofein doprinose i drugi bioaktivni sastojci kafe, posebno polifenoli.

Nedvosmisleno je da će kafa i dalje biti predmet mnogih naučnih istraživanja, a sve kako bi kafoljupci i dalje mogli da uživaju u ovom omiljenom napitku 21. veka.

B 92

Komentari / 0

Ostavite komentar