Počasni konzuli vlasnici kockarnica

Strane države u ovom trenutku zastupljene su s ukupno 13 počasnih konzula u Bosni i Hercegovini, od kojih su većina ugledne javne ličnosti, ili ljudi iz svijeta biznisa porijeklom iz naše zemlje.

Bosna i Hercegovina 04.09.2015 | 10:20

Interesantno, ali među njima su i uglednici koji zastupaju velike države-kontinente poput Mirsade Muzur (Australija), ali i predstavnici zemalja Trećeg svijeta kakav je Kongo, koji u BiH "počasno predstavlja" Milorad Majkić još od davne 2004. godine.

Kada je, pak, u pitanju Majkić, riječ je o poznatom biznismenu, trgovcu dijamantima i vlasniku lanca kockarnica "Aleksandrija" u Beogradu. Direktnu vezu sa Kongom, kako nam je neslužbeno potvrđeno iz samog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH, Majkić je ostvario tako što je imao firmu koja se bavila vađenjem zlata u ovoj afričkoj državi.

Njegova kancelarija je u Brčkom, a na osnovu ovog statusa i Majkić, kao i sve njegove kolege, imaju diplomatske pasoše te su im otvorena skoro sva vrata u državnoj politici.

Među interesantnije počasne konzule spada i Mahir Hadžiahmetović, nekadašnji predsjednik Privredne komore BiH, koji je, kako se priča, po tom osnovu, ali i u vrijeme priprema za Svjetsko prvenstvo u fudbalu ostvario čvrste kontakte i veze sa Brazilom, jednom od ekonomski najpotentnijih zemalja, čiji je počasni konzul.

Njihov kolega je i Sead Kreševljaković, umjetnik i kulturnjak, sin nekadašnjeg gradonačelnika Sarajeva Muhameda Kreševljakovića, koji, zanimljivo, "počasno predstavlja" državicu San Marino, kao i biznismen Svjetlan Stanić, nekadašnji karijerni diplomata Hajrudin Somun i drugi.

Zoran Perković, pomoćnik šefa bh. diplomatije za konzularne poslove, naglašava da bi o konkretnijim aktivnostima svakog od njih trebalo pitati svaku ambasadu ponaosob država koje predstavljaju.

A što se tiče nas, za nas je to korak više u mogućnosti saradnje institucija BiH s tim državama, dodatna kvaliteta u razvijanju odnosa, pogotovo ako neke zemlje, poput Južne Koreje, nemaju ambasade i generalne konzulate u BiH, ističe Perković, naglašavajući da u tom slučaju funkcija počasnog konzula još dobija na značaju.

On podsjeća da je sve do odluke Predsjedništva BiH, koje je u međuvremenu na sebe preuzelo i proces imenovanja počasnih konzula, te donijelo o tome i (nepotpunu) odluku, Ministarstvo vanjskih poslova vršilo i sve neophodne sigurnosne provjere za svakog kandidata.

Svi su oni prošli filter sigurnosnih provjera, a naše nadležne službe su rekle da nema zapreka za njihova imenovanja, navodi Perković.

Kada je BiH u pitanju, našu državu u svijetu predstavlja 12 počasnih konzula, koji rade korisnije stvari za zemlju i od samih ambasadora.

Međutim, u cijelom procesu imenovanja počasnih konzula nastao je vakuum zbog sukoba bivših partijskih drugova Zlatka Lagumdžije i Željka Komšića, koji su u to vrijeme bili šef diplomatije, odnosno hrvatski član Predsjedništva BiH, s obzirom na to da je tada, gotovo preko noći, Predsjedništvo, koje rukovodi vanjskim poslovima, na sebe preuzelo i proces imenovanja počasnih konzula.

Ko su počasni konzuli u BiH?

U ovom trenutku, prema zvaničnim podacima iz MVP-a, u BiH radi 13 počasnih konzula drugih država.

To su: Mirsada Muzur (Australija), Hajrudin Somun (Bangladeš), Mahir Hadžiahmetović (Brazil), Mirza Durmišević (Danska), Fuad Strik (Finska), Danilo Kapaso (Italija), Milorad Majkić (Kongo), Svjetlan Stanić (Južna Koreja), Vladimir Lukić (Mađarska), Sead Kreševljaković (San Marino), Rajko Zelenika (Slovačka), Pierino Tumbas Deldum (Španija) i Mirko Cvetinović (Ukrajina).

Izvor: Nezavisne