Žiranti i dalje primorani da plaćaju tuđe kredite

Blizu 15.000 građana BiH vraća tuđe kredite i godišnje otplate oko 4,5 miliona KM za prijatelje, rođake, kumove, komšije, radne kolege - koji ili su finansijski nesposobni da izmiruju svoje rate ili su taj teret jednostavno prebacili na žirante!

Bosna i Hercegovina 07.07.2015 | 20:24

Ovo potvrđuju u Udruženju za zaštitu žiranata BiH, u kojem naglašavaju da je, iako su se ljudi u dobroj mjeri opametili, problem prevarenih žiranata na našim prostorima i dalje prisutan.

- Žiranti, koje su dužnici prevarili, njihove kredite će vraćati još godinama, sa ratom od oko 300 KM u prosjeku! Međutim, činjenica je da je danas daleko manje onih koji otplaćuju tuđe rate. Razlog je to što su mnogi već otplatili tuđe kredite, ali i to što su se ljudi opametili, pa više ni za najrođenije neće da garantuju - kaže za Press predsjednik ovog udruženja Jovica Cvjetković.

Češljanje banaka

Prema njegovim riječima, posebno je skandalozno to što banke, u nastojanju da dođu do svojih para, zaobilaze imovinu dužnika koji ne vraća kredit, nego dug pokušavaju da naplate od žiranata.

- To je van pameti, jer najprije treba iscrpiti sve mogućnosti kod dužnika, pa tek onda teretiti žiranta. Ovako, tuže žirante, pa njihova imovina odlazi na doboš?! Međutim, tješi nas to što je u proteklih 12 mjeseci obaveze vraćanja tuđeg kredita oslobođeno oko 1.000 žiranata. To je dokaz da su sudovi počeli temeljnije da češljaju poslovanje banaka - kaže Cvjetković.

On dodaje da, iako u javnost plasiraju drugu priču, banke prilikom odobravanja kredita i dalje u značajnoj mjeri zahtijevaju žirante.

- To je, naime, za njih najveća potvrda da će kredit biti vraćen. Međutim, apelovao bih na građane da ne pristaju da budu žiranti, jer im niko ne može garantovati da se opet neće naći na meti prevare u nekoj od banaka, kojima je osnovni cilj da što više zarade - upozorava Cvjetković.

Iz pomenutog udruženja već godinama pljušte optužbe da su banke u BiH kredite odobravale prezaduženim dužnicima, kao i onima koji su u trenutku dizanja kredita bili na birou za nezaposlene, a da žirante o tome uopšte nisu informisali.

Smatraju da je ovakva situacija djelimično razlog to što su nenaplativi krediti sa 5,9, koliko su iznosili prije pet godina, skočili na čak 16 odsto ukupnog kreditnog plasmana!

A to je, opet, lančano dovelo do toga da su banke u Srpskoj u sektoru fizičkih lica samo lani aktivirale hipoteke u iznosu od 1,8 miliona maraka za 30 korisnika.

Svjesni rizika

U Udruženju banaka BiH naglašavaju da svaki žirant koji smatra da je oštećen, ima pravo da tuži dužnika, kao što i banka koristi sva raspoloživa pravna sredstva da naplati pare koje je dala kroz kredit.

- Međutim, žiranti rijetko koriste ovo pravo, jer su mahom garantovali za kredite članova najuže porodice, rođaka, prijatelja, kumova - rekao je za naš list sekretar ovog udruženja Mijo Mišić.

On je dodao da svako ko pristane da bude žirant, mora biti svjesan rizika u koji se upušta, jer je institucija žiranta formirana da bi bilo obezbijeđeno uredno izmirenje kreditnih obaveza.

- Međutim, banke sve rjeđe koriste ovaj institut, ali on neće potpuno nestati jer će za njim i u budućnosti biti potrebe - kaže Mišić.

Zaduženost raste!

Da građani BiH imaju sve manje para, potvrđuju i podaci o njihovoj zaduženosti kod banaka koja je u posljednjih pet godina porasla za čak 1,2 milijarde KM.

Naime, prema podacima Centralne banke BiH krediti plasirani stanovništvu su 2009. godine iznosili 6,3 milijarde, a lani 7,5 milijardi maraka!

Tako je svaki građanin BiH, za razliku od prosječne zaduženosti koja je prije pet godina iznosila oko 1.615, lani "za vratom" imao dug od otprilike 1.920 KM.

Analize pokazuju da čak 70 odsto njih kredite troši za puko preživljavanje i vraćanje starih dugova.

(Press)