Studenti bježe od privatnih fakulteta

Jasno je da „fakulteti na eks“ gube svoju poziciju u našem društvu i da se era „brzih i jeftinih diploma“ napokon bliži kraju.

Republika Srpska 30.05.2015 | 21:44

Statistike potvrđuju da se u posljednjih nekoliko godina broj studenata koji žele da studiraju na privatnim fakultetima konstantno smanjuje.

Pri tome se ne zna da li je povjerenje narušeno zbog diploma koje su nepriznate ili nisu potvrda da iza njih stoji znanje, da li su presudne skupe školarine ili je u pitanju skup više faktora zbog kojih studenti bježe od privatnih fakulteta.

Problemi

Privatni fakulteti se uvijek pozivaju na proces akreditacije koji prolaze, što znači da su ispunili formalne uslove koji se pred njih postavljaju.

Međutim, profesor Simo Jokanović sa Univerziteta u Banjaluci, ističe da studijski programi nisu problem jer se svaki program može prepisati, ali je neprirodno da se u tako malom vremenskom roku pokrene tako veliki broj raznovrsnih studija, kao što je bio slučaj u BiH.

Nemoguće je da za godinu-dvije stvorite kapacitete koji mogu zaista zadovoljiti sve potrebe studijskih programa, navodi Jokanović, dodajući da su privatni fakulteti morali angažovati veliki broj profesora sa strane, a takav pristup nije dobar jer se sa studentima mora raditi stalno i u kontinuitetu.

Predstavnici privatnih univerziteta u Republici Srpskoj se ne slažu da je smanjenje broja studenata posljedica krize povjerenja, i pravdaju se lošim demografskim stanjem, i drugim faktorima.

U Srpskoj imamo generalni problem sa manjkom svršenih srednjoškolaca, što znači i manje studenata, i na to ukazuje statistika. Za nas je problem i cijena školarine, jer redovni studenti na javnim univerzitetima plaćaju godišnje 440 KM, dok je školarina kod nas dosta veća.

Treći problem je veliki broj studenata koji odlaze u inostranstvo na studije, posebno u Austriju. Ti studenti se kod nas upisuju samo formalno, da bi dobili uvjerenje, a onda sa tim uvjerenjem odlaze na studije u Beč, Grac ili negdje dalje. Sve ovo utiče na smanjenje broja naših studenata, pojašnjava Predrag Tošić sa Univerziteta „Sinergija“.

Važno je studentima prenijeti znanje koje će u budućnosti moći primjeniti. Nema više sistema u kojem se čovjek školuje u jednoj oblasti i tu ga odmah čeka posao koji radi do penzije.

To je prošlo vrijeme i mi moramo promijeniti svoj stav o tome, ističe Goran Kalinić, direktor Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL), ističući da je broj obrazovnih ustanova u Srpskoj koje nisu uspješno prošle proces akreditacije veliki i da to zaista predstavlja problem.

Hiperprodukcija

Sa ovakvom tvrdnjom se slaže i Ilija Džombić, direktor PIM Univerziteta, ističući da se na privatne fakultete u Republici Srpskoj godišnje upiše do 2.000 studenata, dok se na javnim univerzitetima godišnje upiše 7.000 do 7.500 studenata, što je po njemu pokazatelj da privatni fakulteti nisu krivi za hiperprodukciju visokoobrazovanog kadra.

Džombić napominje da studenti moraju biti obazrivi kada upisuju fakultet i da se dobro raspitaju koji univerziteti su uspješno završavali proces akreditacije.

Izvor: Magazin ISTINA