Civilni sektor protiv cenzure u Srpskoj

Grupa nevladinih organizacija u Republici Srpskoj apelovala na parlament da odbaci Prijedlog Zakona o javnom redu i miru iz skupštinske procedure.

Republika Srpska 31.01.2015 | 15:25

Prijedlog Zakona o javnom redu i miru RS, koji je predložila Vlada RS izazvao je mnogo bure u javnosti posebno jer se u prijedlogu pojam "javni prostor" proširuje na internet s posebnim naglaskom na društvene mreže.

Na našu adresu tim povodom je stiglo saopštenje koje su potpisale nevladine organizacije Transparency International BiH, Udruženje građana „Oštra Nula“, Helsinški parlament građana Banjaluka, B.U.K.A, Centar za mlade „Kvart“, Buka portal, a koje prenosimo u cjelosti.

"Grupa organizacija civilnog društva iz Republike Srpske traži od poslanika Narodne skupšine RS i skupštinskih odbora da povuku Prijedlog Zakona o javnom redu i miru RS iz skupštinske procedure, dok se pojedine odredbe ovog Zakona dodatno pravno ne preciziraju i ne usaglase sa Ustavom BiH i međunarodnim standardima, prije svega sa članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Međunardonim paktom o građanskim i političkim pravima.

Posebno ističemo da narodni poslanici koji treba da odlučuju o usvajanju novog Zakona o javnom redu i miru, te Vlada RS kao njegov predlagač, imaju pravo da se pozivaju na krivično-pravni i građanski imunitet, te da se na taj način zaštite za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima Republike Srpske. Ukoliko se predloženi Zakon usvoji, organizacije civilnog društva traže od Vlade RS da po hitnom postupku predloži ukidanje Zakona o imunitetu Republike Srpske, da narodni poslanici usvoje ovaj prijedlog i pokažu svojim biračima da su i oni spremni da snose odgovornost za svoje postupke na društvenim mrežama.

Proširivanje definicije javnog mjesta na društvene mreže, bez jasnog objašnjenja šta se smatra uvredljivim i uznemiravajućim sadržajem i vrijeđanjem (članovi 7. i 8.), ostavlja prostor za različita tumačenja, što je sa stanovišta pravne struke, neprihvatljivo.

Osim toga, organizacije ističu da su nepotrebne kazne zatvora koje su predviđene za pojedine prekršaje javnog reda i mira, te da ne stoji konstatacija predlagača da je razlog uvođenja ovih kazni usklađivanje predloženog Zakona sa Zakonom o prekršajima RS. Zakon o prekršajima RS pored novčane i zatvorske kazne poznaje i mjere upozorenja - ukor i uslovnu osudu, a iste nisu predviđene ni za jedan prekršaj javnog reda i mira u predloženom tekstu.

Takođe, ponuđenom formulacijom prema kojoj postaje kažnjivo putem društvenih mreža narušavati javni red i mir isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja, grubo se krši pravo na slobodu izražavanja, garantovano i Ustavom i drugim međunarodnim konvencijama.

Preporukama Vijeća Evrope, naprotiv, podstiču se i pozivaju države članice da unapređuju slobodu izražavanja na internetu na način da donose zakone i praktične mjere koje će “spriječiti svaki oblik državne i privatne cenzure” nad internetom i društvenim mrežama.

Podržavamo nastojanja da se određeni sadržaji na internetu i društvenim mrežama sankcionišu, kao što je širenje prostitucije i pedofilije, trgovina ljudskim organima i širenje govora mržnje kojim se podstiču ksenofobija, homofobija, antisemitizam, rasisam i fašizam. Uostalom Vlada RS je i formirala Komitet za borbu protiv govora mržnje na Interentu, i ova djela su već regulisana postojećim propisima u RS, tako da nije jasno šta je predlagač imao na umu kada je narušavanje javnog reda i mira proširio na društvene mreže i šta je bio motiv za ovo proširenje definicije", navedeno je u saopštenju.