Namete "skresati" na 35 odsto!

Smanjenje opterećenja na platu sa 40 na evropski prosek od oko 35 odsto, jedan je od načina da se podstakne zapošljavanje i unapredi konkurentnost domaće ekonomije!

Bosna i Hercegovina 20.12.2014 | 20:25
 Namete "skresati" na 35 odsto!

Ovo je jedan od uslova koji je Evropska unija postavila pred vlasti u BiH. U Delegaciji EU u BiH precizno su izračunali koliki je procenat takozvanih radnih troškova u BiH i zaključili su da je reč o velikim iznosima koje demotivišu poslodavce da zapošljavaju novu radnu snagu.

- Trenutno, ukoliko poslodavac u BiH želi budućem zaposleniku da isplati platu od 1.000 KM, prvo mora platiti u proseku 600 KM poreza i doprinosa. Tako velike sume novca značajno otežavaju zapošljavanje i često dovode do toga da poslodavci izbegavaju nova zapošljavanja ili da zaposle nekoga izvan pravnog sistema - rekao je za Press portparol Delegacije EU u BiH Endi Mekgafi.

Društvena pravda

On napominje da to dovodi do razvoja sive ekonomije, gde prvenstveno mladi radnici imaju značajno ograničen pristup društvenim benificijama i ne doprinose penzijskim i zdravstvenim sistemima koji bi trebalo da budu primenjivi na sve.

- Želimo da podstičemo održivu ekonomiju i socijalnu zaštitu u BiH u kojoj postoji mogućnost pravednosti i ravnopravnosti, a da nije prepuna korupcije i nepotizma. To je stvarna društvena pravda u BiH u kojoj nema privilegija samo za ljude unutar sistema i koja ne stvara izgubljene generacije tokom celokupnog procesa - poručili su iz kancelarije Delegacije EU u Sarajevu.

Kada se uporede zemlje u okruženju, Hrvatska i BiH su na neslavnom vrhu. U BiH na platu od 2.000 maraka, poslodavac plaća oko 1.522 KM, u Sloveniji će na isti iznos platiti 1.480, u Srbiji 1.332, Crnoj Gori 1.320, te najmanje u Makedoniji 1.008 KM.

Što se tiče zemalja EU, poresko opterećenje na plate je najviše u Francuskoj i iznosi skoro 47 odsto, te Njemačkoj oko 45 odsto, a više od 40 odsto imaju još i Austrija, Italija, Mađarska i Rumunija.

Manje od 30 odsto imaju Irska, Velika Britanija, Island i Švajcarska, a poreska opterećenja između 30 i 35 odsto su u Norveškoj, Holandiji, Poljskoj, Bugarskoj i Portugaliji.

Opterećenja na plate niže od 40 odsto imaju i Finska, Danska, Češka, Slovačka, Španija, Grčka...

Ekonomski rast

Direktor Ekonomskog instituta u Banjaluci, Vojin Mijatović, ne sumnja da bi smanjenje doprinosa sigurno bilo stimulativno za domaće i strane investitore.

- Mi sa jedne strane imamo potrebu za tim da bismo stimulisali investicije i ekonomski rast, a sa druge strane moramo da vidimo kako nadoknaditi ta sredstva, jer prihodovnu stranu fondova u oba entiteta u ovom trenutku ne smemo dirati. Moramo da nađemo način kako da prevazižemo tu situaciju. Mislim da bi to trebalo da bude tema razgovora sa MMF-om. Aranžman bi trebalo da bude podeljen na nekoliko delova. Suštinski deo bi trebalo da bude stimulativan u delu obaveza. Dugoročno bi to moglo doneti benefite - istakao je Mijatović.

Hitne izmene zakona

U Privrednoj komori RS u više navrata su isticali neophodnost smanjenja poreza i doprinosa na plate, koji idu na teret poslodavca. Takođe, tokom razgovora o formiranju nove Vlade RS, kao prioritetne zahteve istakli su potrebu izmena Zakona o porezu na dohodak RS i to kroz povećanje neoporezivog dela dohotka na nivo najniže plate i vraćanje iznosa poreza i doprinosa na dohodak na nivo pre izbijanja svetske ekonomske krize.

Izračunali su da bi, kada bi ove mere bile ispoštovane, poslodavci mogli na deset isplaćenih plata u bruto iznosu od oko 750 KM, dobiti još jednog radnika.

Izvor: Pressrs

 

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

dejanpd

20.12.2014 22:47

Da su malo bolje računali možda bi shvatili da višak zaposlenih, kojih je od 2006.-te do danas u javnom sektoru, zapošljavala aktuelna vlast,čini taj balast koji vuče ovaj brod na dno, zbog njih, desetina hiljada koji opterećuju budžet mi imamo tako dobar procenat nezaposlenih jer je realni sektor sve te godine otpuštao radnike,a javni primao, statistički to zvuči dobro, ali realno je to dvostruki mač,jer djeluje i na prihodovnu stranu budžeta negativno,a na rashodovnu pozitivno, dakle duplo golo. dio rješenja je kredit MMF-a za otpremnine za 10-tak hiljada u prvom krugu, viška radnika na teretu budžeta, zatim smanjenje plata i benefita funkcionerima do ukupnog iznosa mjesečne rate tog kredita, smanjenje parafiskalnih nameta, a povećanje kontrole naplate fiskalnih,uvodjenje stečaja u svim javnim i privatnim preduzećima koja su ispunila Zakonski osnov, zašto bi pustili rafineriju niz vodu kad mogu odmah ući tamo i preuzeti je, ako imamo činjenicu da je dug veći od vrijednosti imovine? Mnogo je takvih stvari, da nije ličnog interesa iznad javnog, narodnog lako bi se kockice posložile. Najmanje 100 akcija može odmah da se pokrene da bi već od ljeta,ali najdalje za godinu osjetili svi boljitak, ali lični interesi svakog pojedinca stvaraju koruptivnu atmosferu i tako kreiraju i javno uvjerenje, stav pa čak i sistem na tome izgradiše za nekoliko godina. To nas uništava. Ne bih se složio da je procenat opterećenja 40% ako je na 1000km opterećenje 600km. Možda sam ja prespavao taj čas matematike u osnovnoj?! Ima logike ako je na bruto isplaćenih hiljadu neto 600km onda ostaje 40% za opterećenje, to bih razumio.

ODGOVORITE