Afera “Gibraltar” bh. verzija Fimi medije?

Odgovor na pitanje kako je pet miliona evra završilo na računima pet kompanija i deset pojedinaca iz Eroneta i vodećih bh. marketinških i TV kuća ovih dana pokušava naći Tužilaštvo BiH.

Izvlačenje novca iz telekom operatera Eronet počelo je prije sedam godina, bar tako su utvrdili istražioci iz Austrije i Slovenije kojima su za oko zapeli nerezidentni računi u bankama na koje su se slijevali milioni. Princip je bio jednostavan - lažni ugovori za reklame i TV prava, te uzimanje novca od popusta za reklame, koji je iznosio i do 95 odsto. Upućeni vjeruju da je ovo tek početak, te da razvoj ukazuje i na moguću reprizu hrvatske afere Fimi media. Ovaj put u BiH.

Višemilionski iznosi na račune pojedinaca osumnjičenih za organizovani kriminal i mahinacije sa lažnim marketinškim ugovorima i otkupom TV prava dospjeli su sa računa off shore kompanije "3 Media" na Gibraltaru u vlasništvu uhapšenog Nevena Kulenovića, direktora agencije SVRSA. Princip po kojem su navodno izvlačili novac bio je jednostavan: potpisivani su ugovori za zastupanje i marketing za telekom operater Eronet, koji najčešće nisu ni realizovani ili je putem marketinške kompanije dobijan popust od 95 odsto za reklamu, a dio razlike se slijevao na račune u Sloveniji, a potom na Gibraltar. Novci su išli vlasnicima kompanija ili direktorima TV kuća, koje su uplaćivale na sporne račune u Austriji ili Sloveniji za prava koja nisu ni postojala.

Ogromne svote novca na nerezidentnim računima naprije su izazvale sumnju austrijskih istražilaca, koji su potom svojim slovenačkim kolegama ukazali na tragove koji vode ka sumnji na pranje novca. Hansjorg Bacher, danas državni tužilac u Gracu, svojevremeno je kao šef Kancelarije za odnose s javnošću ovog tužilaštva o slučaju Eronet kazao:

„Povodom dojave o mogućem pranju novca u jednoj austrijskoj banci započeta je policijska istraga. Nakon što je austrijska kriminalistička policija dostavila izvještaj Tužilaštvu, poslat je u junu 2013. godine zahtjev Državnom tužilaštvu u Sarajevu zbog preuzimanja gonjenja dvojice osumnjičenih. Međutim, još uvijek nismo dobili odgovor od Tužilaštva BiH.“

Ovo je odgovor koji je Bacher dao novinarima Esadu Hećimoviću, Blažu Zgagi i Hervigu G. Hoeleru, koji su istraživali sumnjive transakcije između marketinških kuća, Eroneta i TV stanica. Zgaga za RSE kaže da je prijatno iznenađen što je priča, koja je počela kao istraživački projekat, dobila i pravosudni epilog. Takođe, kaže i kako se regionalna saradnja pokazala ključnom:

„Jer danas organizovani finansijski kriminal koristi sve moguće metode i poreske oaze. Kao i kod istraživačkih novinara, bez sarađivanja ne može se doći do pravih rezultata - isto važi i za organe progona. Ali kako vidimo, slovenski istraživači, posebno Hari Furlan koji je prije istraživao Milorada Dodika, su počeli istragu u Sloveniji, a istovremeno su počeli austrijanski istražioci - i to je bio na neki način, to je moje lično mišljenje, pritisak na organe BiH. Oni su imali dokaze, oni su planirali da će sami progoniti nekoliko osumnjičenih kao strane građane na vlastitim sudovima.“

Da slučaj nije pokrenulo bh. tužilaštvo, zasigurno bi njegovo procesuiranje pokrenule druge zemlje. Slovenački su istražioci tako su putem međunarodne pravne pomoći od Tužilaštva HNK, koje je na slučaju radilo od 2010. godine, tražili saslušanje direktora Eroneta Prlića i Bakule, te direktora SVRSA Nevena Kulenovića. Uz njih, Slovenci su otkrili su da su u sve umiješane i kompanije Mreža plus, Pink Company, Ujedinjeni mediji i UFA Media, čiji su vlasnici i direktori takođe uhapšeni. Na neregularnosti zbog kojih su pomenuta lica predmetom istrage, ukazali su i iz NO Eroneta pokrenuvši prijavu. U to vrijeme predsjednik Nadzornog odbora bio je Žarko Pušić, koji je medijima kazao:

„Da bi iza toga sve aktivnosti uglavnom stale. Da li je tu izvršen uticaj od strane onih koji su u poziciji moći da se sa tim stane, da se ne postupa, to mogu potvrdno odgovoriti.“

Novac trošen na luksuz

Devet osoba, mahom marketinških magova, direktora telekom operatera Eronet i lokalnih TV stanica je uhapšeno, a istraga je usmjerena na ukupno 26 osoba. U njihovim je džepovima, kako se sumnja, završilo najmanje pet miliona evra. Većina je, bar sudeći prema izjavi portparola Agencije za istrage i zaštitu BiH Kristine Jozić, potrošena na luksuz:

„Dio novca zadržan na računima off shore kompanija, dok je jedan dio prebačen na račune osumnjičenih osoba u inostranstvu, a korišten je za kupovinu luksuzne, zapravo skupocjene imovine u inostranstvu.“

Godinama su i federalni revizori konstatovali negativnosti u poslovanju, ali i brojne nelogičnosti u odnosu sa marketinškim kompanijama. Zabilježen je i pad prihoda u pojedinim godinama, što je za jednog od tri telekom operatera u BiH bilo začuđujuće. Na čelu Eroneta bio je i danas je Stipe Prlić, koji je, prema raspoloživim podacima, na austrijski račun inkasirao oko 170.000 evra. Pad prihoda 2008. godine, kada je prema procjenama istražilaca u Sloveniji i započeo “biznis” s marketinškim kućama, prihod je bio pet puta manji nego godinu ranije. To je svojevremeno priznao i sam Prlić:

„Uprava jednostavno nije mogla da funkcioniše jer bez saglasnosti Nadzornog odbora nismo mogli ići u značajnije investicije, tako da smo u prošloj godini imali povećanje prihoda svega nekih 2,75 odsto. U poređenju sa 2007. godinom to je pet puta manje.“

Vrh ledenog brijega

Nezaobilazan detalj u svakoj bh. aferi jeste i politički motiv, što bi aferu zvanu Gibraltar moglo povezati i sa onom kakva je dovela do procesuiranja bivšeg premijera Hrvatske Ive Sanadera - Fimi Media. Stipe Prlić, naime, na mjesto direktora Eroneta stigao je uz podršku SDP-a BiH, stranke kojoj je izbornu kampanju svojevremeno radila agencija SVRSA. I uhapšeni Ejub Kučuk, vlasnik Mita Grupe i suvlasnik Ujedinjenih medija, u dva je navrata radio predizborne kampanje za SDA.

Potpredsjednik Federacije BiH i bivši visoki funkcioner SDA Mirsad Kebo potvrdio je ovu informaciju, ali i izrazio sumnju u regularnosti:

„Sistem u kome postoji veza između medija, političkih krugova, pranja novca, zloupotrebe novca posebno javnih poduzeća nad kojima po važećem, nepisanom pravilu političke partije imaju svoje monopole i svoje ljude i izvlače novac godinama. Mislim da niko nije nedodirljiv i da je ova afera samo vrh ledenog brijega.“

Upućeni vjeruju da bi svota od pet miliona evra mogla biti tek početak odmotavanja klupka, koje bi moglo težiti i još nekoliko miliona više.

Izvor: RSE