Prijeti nestanak Srba u Hrvatskoj?

Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji smatra neopravdanim zahtjeve hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu Andreja Plenkovića i Joze Radoša da se zaštite prava Hrvata u Srbiji, te je pozvala Evropsku komisiju da obezbijedi prava Srba u Hrvatskoj.

Republika Srpska 18.09.2014 | 13:29

Predsjednik ovog izbjegličkog udruženja Miodrag Linta u saopštenju apeluje na Evropsku komisiju da obezbijedi ostvarivanje prava Srba u Hrvatskoj, jer prijeti opasnost da će u narednom periodu nestati kao nacionalna zajednica, s obzirom na stalno smanjenje njihovog broja proteklih više od 20 godina. On podsjeća da, s druge strane, manjine u Srbiji, uključujući Hrvate, imaju pravo na svoj jezik i pismo, obrazovanje i informisanje na maternjem jeziku, kao i pravo na zaštitu kulturnog identiteta, a strankama nacionalnih manjina je obezbijeđen ulazak u Skupštinu Srbije kroz takozvani prirodni prag.

Linta dodaje da to pravo na parlamentarnim izborima nije iskoristila Demokratska stranka Hrvata u Vojodini /DSHV/, koja predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, već se opredijelila da njen kandidat sa poslanika bude na listi Demokratske stranke, što se pokazalo pogrešnim, jer sada hrvatska nacionalna zajednica nema svog predstavnika u aktuelnom sazivu Skupštine Srbije.

Linta apeluje na Evropsku komisiju da insistira da Hrvatska konačno provede Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, kojim se garantuje službena upotreba srpskog jezika i ćirilice u lokalnim samoupravama u kojima je učešće Srba veće od jedne trećine stanovništva.

On podsjeća da, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u 21 opštini i dva grada /Vukovar i Vrbovsko/ Srbi čine više od 33 odsto stanovništva, te dodaje da se Ustavnim zakonom garantuje proporcionalno zapošljavanje Srba u pravosuđu, policiji, državnoj upravi, prosvjeti i zdravstvu u opštinama i gradovima gdje je učešće Srba veće od 15 odsto, a u županijama veće od pet odsto.

Linta navodi da, prema popisu stanovništva u Hrvatskoj, Srbi čine više od pet odsto stanovništva u 10 županija, te podsjeća da se Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju sa EU krajem 2011. godine obavezala da će realizovati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. "Nažalost, Hrvatska nije ispunila preuzete obaveze.

Takođe, Hrvatska ne poštuje Sporazum o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske iz 2004. godine koji se odnosi na zaštitu nacionalnog i kulturnog identiteta Srba", ističe Linta. Navodeći da je u Hrvatskoj prema popisu 1991. godine živjelo 581.000 Srba, Linta ističe da treba uzeti u obzir da se na popisu te godine čak 286.000 građana Hrvatske nije izjasnilo u smislu nacionalne pripadnosti, već su naveli da su Jugoslaveni, Dalmatinci, Slavonci ili nešto četvrto.

"Ako se uzme u obzir da je popis održan u antisrpskoj atmosferi koju je kreirala Hrvatska demokratska zajednica osnovano je pretpostaviti da je barem 50 odsto građana ili oko 140.000 koji se zbog straha nisu nacionalno izjasnili ustvari bili Srbi", rekao je Linta. On napominje da je u Hrvatskoj 1991. godine živjelo više od 700.000 Srba.

"Prema popisu 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo 201.000 Srba što jasno pokazuje da je režim Franje Tuđmana protjerao više od 500.000 Srba, a prema popisu 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 186.000 Srba ili oko 15.000 manje nego u 2001. godini što navodi na zaključak da Srbi i dalje nisu dobrodošli u Hrvatsku", zaključuje Linta.