6 lokaliteta koji bi mogli da nestanu

Neka od najvećih svetskih čuda su prirodni i istorijski lokaliteti koji postoje stotinama, a neki i hiljadama godina. Nažalost, zahvaljujući urbanizmu, prirodnim katastrofama i zagađenju, vrlo je verovatno da će neka od tih predivnih mesta nestati i postati zaboravljena do kraja veka.

Putovanja 16.09.2014 | 16:48
6 lokaliteta koji bi mogli da nestanu

Nacionalni park glečera, Montana, SAD
Pre 10.000 godina led na području nacionalnog parka Montana bio je debeo oko 1600 metara. 1910. godine, kada je park osnovan, bilo je oko 150 glečera. Danas je ostalo samo 25 ovih divova za koje se pretpostavlja da će zbog globalnog zagrevanja nestati do 2030. godine.

Dolina kraljeva, Egipat
Poslednje počivalište moćnih egipatskih faraona, kao što su bili Ramzes II i Tutankamon, vekovima je budilo strahopoštovanje i divljenje. Nažalost, oni su takođe inspirisali mnoge lovce na blago, međutim, danas se Dolina kraljeva suočava s drugom vrstom pretnje, koja ne dolazi od pohlepnih imitatora Indijane Džounsa, nego od hiljada dobronamernih turista. Pojavila se vrsta gljivice koja je počela da se razvija i raste nekontrolisano oko grobova, a naučnici veruju da je parazit procvetao zbog loše ventilacije i disanja hiljada posetilaca. Direktor egipatskih muzeja nedavno je izvestio da bi zbog novonastale situacije Dolina kraljeva mogla da nestane za 150 godina.

Sejšeli
Sejšeli su grupa od 115 ostrva koja se nalaze u blizini Madagaskara, a koja su bila relativno nenastanjena sve do dolaska britanskih kolonizatora davne 1600. godine. Nakon toga, postala su raj za gusare. Danas su Sejšeli poznati kao predivno odmaralište i stanište nekih od najređih biljnih i životinjskih vrsta na svetu. Međutim, globalno zagrevanje i podizanje nivoa mora i ovde pravi velike probleme. Tako bi u narednih 100 godina na Sejšelima mogla da nestane veći deo kopna, a samim tim bi nestale i retke biljke i životinje. A porast temperature već sada utiče na ekosistem koralnog grebena koji je na pojedinim mestima u potpunosti ogoljen.

Olimpija, Grčka
Iako mnogi znaju da se drevna Olimpija nalazi u Grčkoj, retki su oni koji znaju nešto o drevnom gradu pored kog je nastala. Kroz godine postojanja mnoge civilizacije nastanjivale su ovo mesto. Jedna od njih posvetila je ceo grad bogu Zevsu. Sve u tom gradu bilo je podređenu njemu. Od veličanstvenog 13 metara visokog i zlatom optočenog kipa, pa do Olimpijskih igara. Danas je Olimpija okružena niskim rastinjem i suvom travom koja zbog visokih temperatura i čestih požara polako ali sigurno nestaje.

Arheološka zona Čan Čan
Čan Čan je grad iz pretkolumbovskog doba koji se nalazio na području Perua, a prostirao se na površini od 20 kilometara. Prvenstveno su ga nastanjivali pripadnici naroda Čimu, koji su grad podelili na devet autonomnih delova. Ono po čemu je ovaj grad jedinstven jeste njegova tehnološka naprednost za ono doba. Tako je grad u celosti bio pokriven mrežom tekuće vode za žitelje, a postojalo je i navodnjavanje. Nešto što u „civilizovanoj“ Evropi još nikome nije bilo ni u mislima. Danas grad
polako i sigurno nestaje pod uticajem oluja izazvanih prirodnim fenomenom El Ninjo, a učestali zemljotresi kao da žele da što pre unište ovaj lokalitet.

Tadž mahal, Indija
Nastao kao grobnica koju je Šah Jahan podigao za svoju ženu i za čiji je završetak trebalo 20 godina. Smatra se jednim od najfascinantnijih čuda iz drevnog doba. Međutim, za pet godina Tadž mahal mogao bi biti zatvoren za posetioce. Vazdušno i vodeno zagađenje počelo je prekrasnu belu boju ovog zdanja da pretvara u bolesnu žutu. Pre nekoliko godina indijski Vrhovni sud dosudio je da vlast mora da uloži nekoliko milijardi dolara u obnovu ovog zdanja, ali uprkos toj činjenici - problem ne jenjava.

Komentari / 0

Ostavite komentar