BiH je teritorijalno razgraničena međuentitetskom linijom i u skladu sa principima Dejtonskog sporazuma, a vlasnik teritorije je i vlasnik imovine koja se na njoj nalazi, rekao je član Komisije za državnu imovinu iz RS Nikola Kovačević koji je uključen u analizu rezultata popisa koji je uradio tim OHR-a.

“Nemoguće je razgovarati o raspodjeli imovine koja je već teritorijalno podijeljena, već samo o ustupku dijela potrebnog za funkcionisanje nadležnosti BiH”, rekao je Kovačević za “Glas Srpske”.

On je istakao da Savjet ministara BiH treba da iskaže koja je imovina potrebna za funkcionisanje Ustavom zagarantovanih nadležnosti BiH, te da sa vladama entiteta napravi sporazum o ustupanju imovine za te potrebe, te da će članovi komisije iz RS to predložiti Vladi RS na razmatranje.

Kovačević je dodao da će Ministarstvo pravde RS pripremiti sveobuhvatnu informaciju o popisu državne imovine koji je uradio OHR sa prijedlogom zaključaka.

On istakao da popis koji je izvršio OHR ne odgovara pravom stanju.

“Savjesni kupci imovine koji su stekli vlasništvo nad nekretninama ne treba da brinu zbog popisa OHR-a po kojem je većina opštinske imovine ili privrednih subjekata popisana kao državna. Tu se javio problem što oni koji su stvarni vlasnici imovine nisu upisani u zemljišne knjige koje u RS nisu ažurirane zbog toga što je u bivšoj SFRJ društveno vlasništvo bilo negacija stvarnog vlasništva”, istakao je Kovačević.

On je pojasnio da raniji zakoni, koji su regulisali upis prava proizvedenih iz društvenog vlasništva, nisu implementirani i nije vršena uknjižba u zemljišne knjige.

“Tako u zemljišnim knjigama imamo opštenarodnu imovinu koja je nastala zakonima iz 1945. godine kada je izvršeno pretvaranje privatnog u državno vlasništvo, a po prelasku na posebno samoupravljanje država je zadržala vlasništvo, a na privredne subjekte prenijela pravo korišćenja”, pojasnio je Kovačević.

On je dodao da ni poslije donošenja novog zakona to se nije zavelo u zemljišnim knjigama, a 1973. godine država se odrekla prava vlasništva u korist privrednih subjekata i prenijela pravo raspolaganja na društveno pravna lica odnosno preduzeća.

Prema njegovim riječima, ni to nije provedeno u zemljišnim knjigama tako da su one potpuno neažurirane.

“Jedina dobra strana popisa koji je uradio OHR je da se uvede faktičko stanje u zemljišne knjige”, ocijenio je Kovačević.